20. obljetnica obnove kapelice Sv. Vida na Požeškoj gori- 2.dio

FOTO: D.M.

17.3.2021. | 15:21 | D.M.
Pregleda: 5301

Puna tri stoljeća na brijegu Mizerovcu na Požeškoj gori Sveti Vid bdije nad okolnim vinogradima i vinogradarskim kućicama. Kako povijesni zapisi, tako i legende, danas nam kazuju da je Sveti Vid bio kršćanski mučenik rođen na Siciliji krajem 3. stoljeća, te mučen i ubijen u Rimu, za cara Dioklecijana oko 305. godine, i to nakon što je učinio nekoliko čudesnih ozdravljenja, spasivši pri tome čak i život careva sina.

Njegov kult, naglo se počeo širiti Europom, još oko 6. stoljeća, da bi u južno slavenskim zemljama poprimio novu dimenziju - prelaskom Slavena na kršćanstvo, ime Svetog Vida jako ih je podsjećalo na stari poganski kult Sventovida, pa su njemu u čast crkve i kapelice građene na uzvisinama, sa kojih se smatralo da Sveti Vid "sve vidi". Stoga je, posebice u hrvatskih krajevima, Sveti Vid bio zaštitnik očiju tj. ljudskog vida.




U pomoć su ga zazivali oboljeli od padavice, histerije ili opsjednutosti, dok se njegova zaštita molila za vrijeme grmljavine, oluje, požara, neplodnosti, ili kad bi trebalo izvesti neke teške zadaće. Kao svoga zaštitnika Svetog Vida i danas slave apotekari, podrumari i gostioničari, vinogradari, pivari, i glumci.


Kapelica Svetog Vida, na Požeškoj gori iznad grada Požege, i danas stoji na brijegu koji od davnina nazivamo Mizerovac, ali se u uobičajenom govoru Požežana posljednjih pola stoljeća Mizerovac rijetko spominje. Kad netko krene pješke, ili vozilom, put spomenutog brijega, samo kaže "idemo na Sveti Vid", pri tome misleći na čitavo vinorodno područje Požeške gore, na kojemu se nalazi i sama kapelica Svetog Vida.

Smatra se da je ovdje kapela prvi puta izgrađena već nakon povijesne bitke na Sokolovcu, i izgona Turaka iz Požege, samim početkom 18. stoljeća, te na istome mjestu i danas stoji. Ovdje Požežani hodočaste naročito na Dan Svetog Vida, zaštitnika okolnih vinograda i vinogradara, kao i 12. ožujka svake godine, kada pucnjima iz mužara i topova proslavljamo požeško Grgurevo!



Prvi pisani spomen same kapele Sv. Vida na Požeškoj gori, spor je između požeških Isusovaca i Franjevaca, koji grad rješava u vlastitu korist 20. srpnja 1708. godine, odlukom da je kapela u vlasništvu  grada, jer ju je grad i podigao. Oko godine 1730. spominje se drvena kapela Sv. Vida bez zvonika. Neko vrijeme ovdje nema kapele, već zidano postolje sa slikom svetca, da bi 1884. godine Požežani ponovno podigli kapelicu dobrovoljnim prilozima župljana. Prilikom obnove kapele 1939. godine, u temeljima je pronađena povelja na kojoj je pisalo: "Godine 1826. podigoše kip Sv.Vida na vječnu slavu Božju cijeloj okolici slobodnog i kraljevskog grada Požege gospoda Vjekoslav Thaller, Florijan Filipović, Jozo Adudić, Gjuro Juratović, i Ivan Martinčić, te isti kip postaviše između tri hrasta, gdje se sve do 1884. godine nalazio, te istu godinu po dolje spomenutoj gospodi i po dobrovoljnih prinescih sveukupnog građanstva Požege formalnu kapelicu na istom mjestu prenešen, kod rušenja starog temelja nađen je stari zapis, te kojeg evo u u novi temelj na vječnu uspomenu.



Povelju potpisuju Ivan Bošnjak, opat i župnik Vinko Karjaković, duhovni pomoćnik Ivan Holz, Pavao Petrić i Janko Galović - tutori Sv.Vida, i susjed Ladislav Szalay. U zvoniku kapele bilo je zvono s natpisom "Sveti Vide moli za nas" izliveno u Zagrebu 1884. godine, koje je kasnije nestalo. Prije dvadesetak godina, nakon detaljne obnove kapele Svetog Vida o kojoj smo pisali u prvom nastavku ove priče, u nju je postavljeno i novo zvono, koje je darovala obitelj vinogradara Stjepana Galića. I za kraj ove priče, želimo još jednom spomenuti da povjerenstvo za obnovu kapele Sv.Vida, nije imalo nikakve veze sa probijanjem puta preko Biskupijskog zemljišta pored kapele.



Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Podržavate li porez na nekretnine?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI