FOTO: istockphoto
Sankcije na zrakoplovni prijevoz snažno su udarile Rusiju, kao i niz aviokompanija koje sada rute prema Aziji moraju preusmjeravati, jednim ozbiljnim dijelom i preko naših aerodroma.
Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric kaže kako se jednostavno dogodilo da trenutno zrakoplovne kompanije u teoriji mogu ići preko pola što nekima odgovara, no većini ne . - Ili im je ostalo da lete preko juga na Tursku i preko Bliskog Istoka pa na Daleki Istok, uključujući tu i Južnu Koreju i Japan koji u smješteni visoko. Tu se gubi veliki novac jer se mora letjeti nekoliko sati duže, ali nemaju alternative. Dobar dio tog prometa zato sada ide preko Hrvatske, stjecajem okolnosti mi ćemo zbog toga ozbiljno zaraditi. Sada druge alternative zrakoplovne kompanije naprosto nemaju, kaže Šćuric koji je iskoristio priliku i da, kako se voli reći, 'debunkira' jedan mit, a to je masovni dolazak ruskih turista avionima na Jadran.
– To se voli spominjati, no činjenica je kako se nije radilo o masovnom dolasku. Do 2014. godine Rusi su stvarno jako puno dolazili na Jadran. U Puli je primjerice bilo 58 posto turista iz Rusije, kao i aviogostiju. No to se uvođenjem viza nakon našeg ulaska u Europsku Uniju korjenito promijenilo. Taj broj letova je bitno pao da bi se onda nešto povećao prošle godine. Ali samo iz jednog razloga, ruski turisti više nisu mogli ići zbog sankcija koja je Rusija nametnula Crnoj Gori. Tako smo iz Moskve za Dubrovnik imali sedam letova, ali i sijaset drugih linija koje su bitno pojačane. Riječ je o oko 40 letova koji idu za Hrvatsku što je opet ispod jedan posto. Dakle, i kao turista i kao putnika ima 0,79 posto.
To nije mala brojka, ali nije niti ključan gubitak koji ne biste mogli nadoknaditi. Puno više gubi Crna Gora, da ne govorimo o Turskoj koja je bila meka za ruske turiste pri čemu su oni bili više od polovice ukupnog broja, kaže stručnjak za zrakoplovni promet. Činjenica je također kako je ova situacija za ruske aviokompanije katastrofalna. – Sada oni mogu letjeti jako malo, tek po Aziji i Africi, već za Latinsku Ameriku puno manje i od toga. Ne mogu letjeti po Europi koja im je glavno tržište, niti prema Kanadi niti prema SAD-u jer je prekomplicirano, predaleko i preskupo, oni će izgubiti jako puno tržišta, inozemnog tri četvrtine. Imate posade i avione čiji leasing plaćanje a koji su vam na zemlji, što je, znači, čisti trošak, a ne zarađujete.
I kada se maknu sankcije, mora se računati da će to stanovništvo biti jako osiromašeno, već sada vidimo snažne naznake toga, pa je za očekivati da će putovati puno manje. Od 980 aviona koji tamo lete, 777 je u leasingu a EU je donijela odluku da do 28. ožujka sve leasing kuće moraju povući avione iz Rusije što znači da će Rusija ostati na 200-tinjak aviona s kojima neće moći pokriti potrebe. Uz manje putnika niti Airbus ne smije prodavati avione niti dijelove.
Za Aeroflot se ne bojim, država će to riješiti unatoč ogromnim troškovima ratovanja. No, što je s ostalim kompanijama, poput S7 sa stotinu aviona a privatna je, tko će to platiti, činjenicu da oni trenutno lete? Kao i niz drugih kompanija. I europske kompanije će jako puno gubiti, Finnair je izgubio 23 posto na dionicama, a činjenica je i da oni većinu svojih linija prema Aziji više ne mogu letjeti jer su ih letjeli preko Rusije. Netko će to morati nadoknaditi. Kao i trošak koji će snositi leasing kuće koje sada moraju vratiti avione iz Rusije a i dalje moraju plaćati proizvođačima, pita se Alen Šćuric. Iz Zračne luke Franjo Tuđman doznajemo kako su nakon uvođenja sankcija Rusiji, od 27. veljače obustavljeni svi letovi između Republike Hrvatske i Rusije. - Valja napomenuti da su letovi između Zagreba i destinacija u Ukrajini obustavljeni nakon zatvaranja ukrajinskog zračnog prostora. Također želimo dodati da je Međunarodna zračna luka Zagreb u 2022. godini očekivala više od 100.000 putnika iz Ukrajine i Rusije. - U kontaktu smo s više prijevoznika kako bismo povezali Zagreb i Hrvatsku s azijskim kontinentom.
Međutim, s obzirom na utjecaj zatvaranja ruskog zračnog prostora na zračni promet između Europe i Azije, percepciju potencijalne opasnosti među azijskim putnicima, radi recentnih događanja, za sada je teško predvidjeti mogućnosti uspostave ih linija, tim više što je tržište još opterećeno i pandemijom Covid-19. Unatoč svemu tome Međunarodna zračna luka Zagreb učiniti će maksimalne napore kako bi se povećao broj destinacija i letova za sve naše potencijalne putnike, kažu tamo.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture doznajemo kako su zračni prijevoznici Ruske Federacije u zimskom redu letenja na redovnim linijama prema Republici Hrvatskoj obavljali ukupno 12 letova tjedno i to na Zračne luke Franjo Tuđman, Split i Pula. - Za ljetnu sezonu je do sada bilo odobreno ili je u najavi bilo ukupno 35 tjednih letova zračnih prijevoznika Ruske Federacije. Imajući u vidu da je paket sankcija usvojenih na razini Europske unije protiv Ruske Federacije uzrokovao i trenutačni prekid operacija zračnih prijevoznika Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj prvi i izravni učinak toga je gubitak putnika na ovim linijama.
Do određenih gubitaka je došlo i prekidom prometa iz Ukrajine koji je počeo i prije usvojenih sankcija Ruskoj Federaciji, kažu te navode kako za sada nema indikacije o povećanju potražnje i dolasku s određenih tržišta, pogotovo iz Azije. - Naime, već je i sama pandemija COVID-19 bolesti zapravo prekinula skoro sav zračni promet između Europe i Azije, a novo uvedena ograničenja za zračne prijevoznike Ruske Federacije kao i protumjere Ruske Federacije dodatno usložnjavaju operacije prema Aziji tako da trenutačno nije izvjestan nastavak oporavka tog tržišta, a tek treba vidjeti koji će biti stvarni učinci trenutačne krize u Ukrajini, rekli su nam.
(Izvor: večernji.hr)