Bankama nikad dosta! Usred krize neke banke još povećavaju naknade. Zašto i što će biti s kamatama na kredite?
Tamara Perko
(FOTO: RTL)
Iako im se dobit mjeri u stotinama milijuna eura, banke kreću u novo poskupljenje naknada za vođenje računa, kreditne transfere i ostale usluge. Samo na tome su u devet mjeseci prošle godine zaradile više od 607 milijuna eura.
Planova banaka dotaknula se direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko koja je gostovala u studiju RTL-a Danas.
Koliko banaka povećava naknade, je li to većina ili manjina?
"Kada govorimo koliko je povećalo ili će povećati naknade, to je manji broj odnosno par pojedinačnih slučajeva. Što će biti u ostatku godine ovisi o poslovnoj politici pojedine banke. Ne mogu unaprijed govoriti kako će tko postupati. Vidjeli smo ranije da su neke banke najavile da za sada neće dizati naknade i da nije bilo promjena naknada u razdoblju od dvije godine".
Posljednji podaci kažu da je u devet mjeseci prošle godine dobit banaka bila više od milijardu eura. Je li opravdano dizati naknade u ovoj situaciji?
"Dobit je bila 1,1 milijarda. Međutim, treba raščlaniti tu dobit. Najveći dio je došao iz prihoda iz HNB-a zbog povećanja povijesnog rasta kamatnih stopa. Bitno je napomenuti da na sektoru građanstva nisu rasli neto kamatni prihodi. Oni su čak manji od neto kamatnih rashoda. Nije se dobit generirala na sektoru stanovništva, već dijelu HNB-a plus u sektoru gospodarstva jer je i BDP rastao".
Dobit je ipak dobit.
"Je, i dobro je da je ima".
Banke klijentima naplaćuju više od 400 naknada, otprilike 60-ak eura po klijentu. Je li to na neki način ucjena jer klijent mora imati, ako prima plaću na tekući račun, i taj tekući račun u odabranoj banci?
"Ne bih to nazvala tako. Čuli smo da je naknada za vođenje računa na razini hrvatskog bankarskog sustava je između 1 i 2 eura mjesečno, dakle na razini jedne kave. To je za vođenje računa. Svatko prema svojim potrebna ugovara usluge koje treba. Postoji na stranicama HNB-a usporedba cijena usluga i potrošači trebaju to vidjeti i sami odabrati".
Jesu li banke u ovoj krizi mogle ipak biti socijalno osjetljivije?
"Kao što sam rekla, dobit banaka nije generirana na sektoru stanovništva. Kad govorimo o povećanju naknada, moramo reći da ima i smanjena naknada. Recimo banka koja s prvim veljače kreće s promjenom naknada, nije dirala naknadu za vođenje računa umirovljenika, a naknada za mlade do 25 godina je nula, odnosno nema je. Dakle, vodi se računa o pojedinim skupinama".
Što će biti s kamatama na kredite?
Vlada je svojevremeno prijetila porezom bankama na ekstra dobit, ministar sad to više ne spominje. Je li se od toga definitivno odustalo?
To nije pitanje za mene već ministra.
Inflacija pada, hoće li i kamate na kredite? Kada? I koliko?
"Krenut ću od kamatnih stopa Europske centralne banke koje određuju cijeli set drugih kamatnih stopa. Imali smo povijesni rast, sad smo dosegli vrhunac i u razdoblju smo stagnacije. U 2024. očekujemo da vidimo pad, ali ne prebrzo. Očekivanja jesu da bi to mogli vidjeti u polovici 2024. godine. Teško je procijeniti koliki će biti pad ni točno kada jer u Europi ide kolektivno pregovaranje o plaćama, vidjet će se kako se kreće inflacija. Što se tiče kamatnih stopa u Hrvatskoj, dvije trećine stambenih kredita ugovoreni su uz fiksnu kamatnu stopu ili kombiniranu.
Ti građani ne osjećaju ni rast ni pad kamatnih stopa. Jedna trećina ima kredite u promjenjivoj kamatnoj stopi i većina je vezana uz NRS koji se onda veže uz promjenu kamatnih stopa na štedne depozite koji su rasli u 2023. i blaži rast i s vremenskim odmakom će se osjetiti u drugoj polovici 2024. Kada govorimo o poduzećima gdje je isto pola kredita s fiksnim kamatnih stopama dakle ne moraju brinuti, a druga polovica je vezana uz EURIBOR koji se kreće u korelaciji s kamatnih stopama Europske središnje banke. Kada krene pad kamatnih stopa u Europskoj središnjoj banci, onda će oni koji su vidjeli rast će prvi vidjeti i pad".
izvor: sib.net.hr
