Blagdan Uzašašća Gospodinova u požeškoj Katedrali
11.5.2024. | 09:01
Požeška biskupija
Pregleda: 1200
Uzašašće
(FOTO: Požeška biskupija)
Na blagdan Uzašašća Gospodinova, 9. svibnja 2024. biskup Antun Škvorčević predvodio je u požeškoj Katedrali središnje euharistijsko slavlje u zajedništvu s kanonicima Stolnog kaptola Sv. Petra, svećenicima djelatnima u središnjim biskupijskim ustanovama i u Župi Sv. Terezije. Pozdravljajući sudionike slavlja, biskup je podsjetio da se četrdeset dana nakon svoga uskrsnuća Gospodin Isus prestao vidljivo ukazivati svojim učenicima, uzašao je na nebo, ali ostao prisutan među svojima na nov, nevidljiv a stvaran način. Rekao je da tu istinu već dvije tisuće godina svjedoči Crkva svojim postojanjem, potvrđujući Isusovu riječ: „I evo ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta“. Istaknuo je kako mu želimo zahvaliti što nas nevidljiv, a tako moćan okuplja u zajedništvo svoje Crkve u kojem nas snagom Duha Svetoga obasiplje svojim milostima.
U homiliji biskup je podsjetio na čudesnu činjenicu da čovjek najprije svojim duhom nešto smisli a onda to nastoji izvesti, materijalno ostvariti te u tom otkrivamo tragove duha, dobroga i lijepoga. Kazao je kako i Bog kao veliki Arhitekt djeluje tako da je svojim Duhom zamislio čovjeka kao biće svoje najveće blizine, kao svoje najdraže stvorenje, svoju najljepšu građevinu. Kad je on svojim slobodnim opredjeljenjem za zloću narušio tu Duhom smišljenu i ostvarenu građevinu, Bog je u Sinu svome Isusu Kristu tim istim Duhom čovjeka obnovio, preobrazio i uključio u onu puninu života koja se zove kraljevstvo nebesko. Kazao je kako je sv. Luka u prvom čitanju iz Djela apostolskih zapisao da je Gospodin Isus neposredno prije svoga uzašašća na nebo zapodjeo sa svojim učenicima razgovor o Božjem kraljevstvu, koje je započelo njegovim utjelovljenjem a bit će dovršeno o njegovu drugom dolasku. Dok učenici o kraljevstvu Božjem razmišljanju na svoj ljudski način i u vlastitim kategorijama kao o nekoj ovozemaljskoj političko-gospodarskoj tvorevini, Gospodin ih s velikom blagošću i strpljivošću uvjerava da je ono projekt konačnog dovršenja stvorenog svijeta kojega je Bog smislio u Duhu Svetom, po kojemu ljudi mogu postati dionici i baštinici toga kraljevstva. Odlazeći tjelesno s ovoga svijeta, Isus obećava svojim učenicima da će on ostati u svojoj Crkvi prisutan po onom istom Duhu kojim je Bog smislio čovjeka u punini njegova postojanja i dostojanstva. Crkva je po tumačenju sv. Pavla u današnjem drugom čitanju iz Poslanice Efežanima vidljivo i opipljivo Isusovo tijelo na zemlji, i u toj je vidljivosti na djelu onaj Duh kojim je Bog smislio i ostvario čovjeka u Isusu Kristu. U Crkvi se po svetim sakramentima trajno događa ono što je Bog za nas naumio u vazmenom otajstvu Isusove muke, smrti, uskrsnuća, uzašašća na nebo i slanja Duha Svetoga, ustvrdio je biskup. Još je rekao kako je proslavljeni Isus svojim uzašašćem na nebo i sjedanjem o desnu Boga Oca uspostavio čovjeka u njegovo pravo stanje, u puno zajedništvo božanskog života, kako to izriče Zborna molitva današnje svetkovine, koje se konačno u svoj punini treba na svem stvorenju ostvariti o njegovu drugom dolasku. Pozvao je sudionike slavlja neka se na svetkovinu Isusova uzašašća obnovljenom vjerom uključe u svijet Božjeg kraljevstva koje je on snagom svoga Duha uspostavio u Isusu Kristu te izvršavanjem Kristova naloga: „Budite mi svjedoci“ doprinesu rastu i širenju kraljevstva na zemlji. Pozvao je sudionike slavlja da budu radosni kršćani, otvoreni za suradnju s Bogom u snazi njegova Duha. Zamolio je Boga da im pomogne kako bi bili ljudi poslušni Duhu Svetom, koje on pokreće i osnažuje u izgradnji kraljevstva Božjeg na zemlji.
Na svršetku svete mise biskup je sudionicima slavlja poželio ono što je sv. Pavao poželio Efežanima u drugom čitanju današnje svetkovine: da im Bog dadne Duha mudrosti i objave kojim će ga spoznati i prosvijetli oči srca da upoznaju svu veličinu bogate baštine koju su primili u Isusu Kristu kad je svojim uzašašćem unio čovjeka u zajedništvo trojstvenog života. Poželio je da u toj svijesti vjere započnu Devetnicu za svetkovinu Pedesetnice ili Duhova.
