Cigarete i alkohol zamijenile su društvene mreže i opsesija botoksom. Koje su to nove ovisnosti u Hrvata?
FOTO: posta.com.tr
Svaka treća osoba u Hrvatskoj puši prosječno 20- ak cigareta na dan, a popije barem devet litara alkohola. I dok već dugo poznate ovisnosti nisu suzbijene, rađaju se nove. Nomofobija opisuje anksioznost ili strah ako osoba ne koristi mobitel. Nije još službeno priznata u Hrvatskoj, ali je na dobrom je putu
Fotografiramo djecu, sebe, razgovaramo, tipkamo, skrolamo ili jednostavno zurimo. Spojeni smo gotovo intravenozno.
Iako se neki sjećaju kako je to bilo nekad, priča Marcela Lilić Trpan, kad su joj prije 20 godina na natječaju za zaposlenje postavili pitanje koliko puta tjedno otvarate mail. A sad je nama normalno da nam mailovi stalno dolaze, svakominutno provjeravamo mail. O porukama da ne govori.
Istraživanje kod učenika 161 osnovne i srednje škole pokazuje kako njih gotovo polovica digitalne tehnologije koristi preko 3 sata dnevno.
Boris Jokić, autor istraživanja i ravnatelj Istraživačkog centra Hrvatske tvrdi: "Kad to povežu s njihovim iskazima vezanim uz anksioznost, depresivnost, zadovoljstvo životom, zadovoljstvo zdravljem, možete vidjeti zanimljive poveznice, a to je da kad se umjereno koristi digitalna tehnologija da su posljedice pozitivne. Pozitivne na živote mladih ljudi, na obrazovanje, na njihovo i psihičko i mentalno zdravlje. Međutim kada je korištenje nekontrolirano, kad se uopće ne kontrolira baš kao i kad se uopće ne dopušta, kad ih se izolira od digitalne tehnologije - jednako su negativne posljedice."
To je postala nova vrsta ovisnosti, a problem je i u konzumiranju sadržaja.
Sve naše sugovornice tvrde kako imaju ograničenje koliko koriste Instagram, ali maksimalno dva sata i većina toga je vezano uz njegu i ljepotu.
Videa o ljepoti, šminkanju, modi mogu biti edukativni vid zabave, ali kao i sve - u pogrešnim rukama postaje opasno, upozorava psihologinja Sandra Đurijanček:
"Događa se jedan fenomen koji se zove Snapchat dismorfija gdje su čak i mladi došli do toga da su počeli dolaziti kod estetskih kirurga i tražiti svoje filtrirane verzije. To sad više nisu konkretne korekcije više nego cijela isfiltrirana verzija."
Što dovodi do pitanja motiva za sve češće estetske pothvate.
Dorotea Džeko iz Zagreba misli da može biti Instagram opasan pogotovo za mlade ljude koji odrastaju isto zato jer im je to dostupno i nemaju ograničenje, a slaže se i Matea Matić:
"Utječe na mlade da se sve više događaju loše stvari poput samoubojstava jer si mladi previše idealiziraju život na tim društvenim mrežama."
Idealan izgled, proporcije, dani provedeni na plaži, pokloni, marke, proizvodi sve to mladima stvara ogroman pritisak savršenog života koji je njima - nedohvatljiv.
Radan Barić puši 50 godina, stalno razmišlja o prestanku, ali nije. A nije jedini.
Posljednje je istraživanje Zavoda za javno zdravstvo pokazuje da gotovo 40 posto odraslih ljudi - puši. To su i dalje češće muškarci nego žene, ali nije velika razlika.
Puše, naravno i mladi. Zanimljivo je da e-cigarete puši 40 posto učenika u europskom istraživanju.
Korištenje ilegalnih droga je u padu, ali zabrinjavajuće visoka je razina kanabisa i kod učenika i kod odraslih.
17 posto ispitanih učenika Europske unije barem je jednom probalo drogu. 16 posto njih kanabis. Gotovo 30 posto populacije EU povremeno ga konzumira.
Dok se na tržištu pojavljuju sve opasnije nove droge, primjerice fentanil od kojeg se sumnja da se predozirale i dvije osobe u Hrvatskoj, stare droge iako su u opadanju - nisu nestale. Najmlađa osoba liječena od heroina u Hrvatskoj imala je 13 godina.
Kada su ljekarne prošli tjedan ostale bez lijeka koji ovisnicima pomaže pri odvikavanju jasno je bilo da je potražnja za njime ogromna.
Brat jednog od ovisnika podijelio je zabrinutost s nama.
"Ako ga ne može dobit legalnim putem u ljekarni on će potražiti najbrže moguće ilegalno rješenje tj. otići će na ulicu. Užasno se bojim da ćemo izgubiti člana obitelji i pitanje je hoćemo li ga moći ponovno vratit."
Na ovoj je terapiji više od 3 tisuće ovisnika, a u situaciji bez lijeka velika je vjerojatnost da će se ponovno vratiti drogi.
Alkohol i kocka prastare su ovisnosti, ali prijavljuju se stalno i neke nove. Primjerice ovisnost o šećeru, ovisnost o soli, ovisnost o zdravom načinu života.
Sandra Đurijanček, psihologinja i mentalna trenerica upozorava:
"Neovisno o tome postoji li već ovisnost kod pojedinca ili samo predispozicija svakako idemo u smjeru da dajemo preporuke da se obrate stručnjacima ili bližnjima za svoju podršku."
Ono što su nekad bile ovisnosti o heroinu, alkoholu i kocki sada su ovisnosti o mobitelima, internetu, ljepoti. Nevažno o kojima je riječ - imaju utjecaj na zdravlje nacije.
(IZVOR: www.danas.hr)
