Cijena kruha divlja, a sada nam prijeti i nestašica voća i povrća
ŠTO JEDEMO? Voće i povrće puno pesticida.
(FOTO: Arhiv)
Cijene hrane rastu i već se dugo govori o krizi pa čak i nestašici hrane, koja se već počela širiti Europom. Povrće se već teško kupuje i u razvijenim zemljama, a i kod nas počinju problemi i to tamo gdje smo najmanje očekivali - sa žitom.
Sedam je mjeseci prošlo od posljednje žetve pšenice. Oni poljoprivrednici koji su odlučili žito spremiti u silose i čekati veću cijenu – sada su u problemu. Žito je još uvijek tu, ali mu otkupna cijena na svjetskim burzama ne raste – već pada.
Što će sa zalihama pšenice, poljoprivrednik Rade Vidić odgovara "Trenutno ništa. Čekamo ne bi li nešto bolje od cijena naišlo. Trenutno su cijene kao u žetvi. Držimo pšenicu već 7 mjeseci, a na istim si novcima. Nema ni zarade", objašnjava.
Ne samo da nema zarade, već se radi u minusu, jer su još u sjetvi uložili puno. U sjeme, zaštitu, gorivo. Kako bi pokrili svoj trošak, prodali bi žito i po današnjim, niskim cijenama.
"Ali je problem što nemaš kome prodati", kaže Rade. "Nema tu više ni cijena značaj. Jednostavno nitko ne traži", a na pitanje zašto, odgovara "A iz Ukrajine. Stalno iz Ukrajine neka pšenica. Ja ne znam više koliko, ali stalno iz Ukrajine dolazi pšenica".
Poljoprivrednik Petar Pranjić jedino rješenje i spas vidi u tome "da država interventno otkupi kao robne rezerve ove količine, da nam se ne sastane stara žetva s novom žetvom". Paradoksalno je pak što cijena kruha raste, iako je cijena žita niska, no to nije jedini problem s hranom.
Kriza s povrćem Europu trese i kriza povrća. Zbog praznih skladišta Englezi su već uveli restrikcije i tamo se u trgovini maksimalno može kupiti po tri paketa svježeg povrća, a Nizozemska odustaje od proizvodnje. Razlog? Veliki troškovi proizvodnje, skupa energija i klimatske promjene.
Kriza će se sigurno preliti na Hrvatsku jer smo veliki uvoznik povrća. Za svoje potrebe ni rajčice ne proizvodimo dovoljno. Tek 84%. Cvjetače i brokule još manje. 43%.
A i kada je riječ o proizvodnji obične vrtne mrkve, ni tu nismo samodostatni. Odnosno, proizvodimo 40%, a uvozimo 60% mrkve.
Vlada stoga uvodi mjere i naputke poljoprivrednicima, ali čini se, prekasno.
"Hrvatska je u zadnji čas, 5 do 12 nama izbacila pravilnik i od nas zahtjeva sad razno razne mjere", žali se Petar Pranjić. "Sada na posijano od nas zahtijevaju četvrtu kulturu. Kako ću ja vama sad na gredici luka, preko toga još zasijat krumpir na primjer? Govorim seljačkim riječima".
Velika Francuska je odavno shvatila da poljoprivreda mora biti glavna grana gospodarstva. No mi se, još uvijek pouzdajemo – samo u turizam, zaključuje novinar Dnevnika Nove TV Tin Kovačić.
(IZVOR: www.dnevnik.hr)
