Izbor najboljeg OPG-a “Zlata vrijedan” – među finalistima OPG iz Skenderovaca!

Večernji list i Ministarstvo poljoprivrede pokrenuli su godišnji izbor najboljeg OPG-a u Hrvatskoj, nazvan "Zlata vrijedan”. Već neko vrijeme na mrežnim stranicama Večernjeg lista možete pročitati priče o Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iz čitave države u kojima se ona predstavljaju i upoznaju čitatelje sa svojim djelovanjem.

Iz svih tih priča, između svih OPG-ova, odabran je 21 OPG uz tri tzv. "mlade nade” koji su ušli u završnicu izbora. Kako je jedan od OPG-ova koji su ušli u finale izbora i OPG Mislav Boić iz Skenderovaca, a o glasovima čitatelja ovisi tko će pobijediti, odlučili smo potaknuti naše čitatelje da se odazovu izboru i glasuju za jedini OPG iz naše županije koji je ušao u finale.

Glasovanje se vrši putem slanja SMS kôda OPG-a kojemu želite dati glas, te dodavanja Vašeg imena, prezimena te adrese na broj 60085. Cijena SMS-a iznos 2,40 kn (uključen PDV). Npr. ako želite glasovati za OPG Mislav Boić, čiji je kôd OPG6, pošaljite SMS poruku sadržaja OPG6, Ivo Ivić, Požeška 123, Požega. Ako mislite da od glasovanja nećete imati ništa, varate se. Sretnici će svojim glasovanjem osvojiti vrijedne nagrade – novi mobitel ili tablet!

Glasovanje traje od 18. do 28.8.2016. godine, a završna svečanost proglašenja pobjednika će se održati u petak, 2. rujna, na Državnoj ergeli u Đakovu. Prijenos svečane dodjele nagrada moći ćete pratiti i putem televizije, i to 4. rujna u 17:40 sati na HTV 1.

Ispod se nalazi tablica s popisom svih OPG-ova koji sudjeluju u završnici izbora, te njihovim pripadajućim kodovima za glasovanje, a ako niste upoznati s OPG-om Mislav Boić iz Skenderovaca, ispod tablice možete pročitati njihovu priču koja je objavljena na stranici Večernjeg lista u sklopu natječaja.

OPG Alenka Čačić, Ostrvica LIČKO – SENJSKA ŽUPANIJA OPG1

Obrt Vitis, vlasnik Darko Vrbanek, Obrež Vivodinski KARLOVAČKA ŽUPANIJA OPG2

OPG Magriž, vlasnik Mirjenko Mrakovčić, Kornić PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA OPG3

OPG Umihana Šahdanović, Polje Čepić ISTARSKA ŽUPANIJA OPG4

OPG David Senkić, Sveti Đurađ OSJEČKO – BARANJSKA ŽUPANIJA OPG5

OPG Mislav Boić, Skenderovci POŽEŠKO – SLAVONSKA ŽUPANIJA OPG6

OPG Ivan Knežević, Šiškovci VUKOVARSKO – SRIJEMSKA ŽUPANIJA OPG7

OPG Davorin Arić, Gornji Crnogovci BRODSKO – POSAVSKA ŽUPANIJA OPG8

OPG Saša Šapić, Puričani BJELOVARSKO – BILOGORSKA ŽUPANIJA OPG9

OPG Emina Burek, Mostari ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPG10

OPG Zlatko Tumpak, Lijeva Martinska Ves SISAČKO – MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPG11

OPG Berislav Brestovec, Marija Gorica GRAD ZAGREB OPG12

OPG Dubravko Pernjak, Kolan, otok Pag ZADARSKA ŽUPANIJA OPG13

OPG Marijana Podrug, Piramatovci ŠIBENSKO – KNINSKA ŽUPANIJA OPG14

OPG Mario Kuzmanić, Supetar SPLITSKO – DALMATINSKA ŽUPANIJA OPG15

OPG Diana Marović, Korčula DUBROVAČKO – NERETVANSKA ŽUPANIJA OPG16

OPG Darko Đuran, Slakovec MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPG17

OPG Ankica Vinceljak, Jazvine KRAPINSKO – ZAGORSKA ŽUPANIJA OPG18

OPG Dalibor Vrček, Črnec Biškupečki VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPG19

OPG Enio Šantić, Podravske Sesvete KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA OPG20

OPG Davor Špoljar, Terezino Polje VIROVITIČKO – PODRAVSKA ŽUPANIJA OPG21

KATEGORIJA MLADE NADE

OPG Diana Prpić, Brežani KARLOVAČKA ŽUPANIJA OPG22

OPG Josip Pintar, Gornji Kosinj LIČKO – SENJSKA ŽUPANIJA OPG23

OPG Jelena Grčević, Gradec Pokupski ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPG24

Priča o OPG-u Mislav Boić iz Skenderovaca

foto: Ivica Galović/PIXSELL

Prošla su više od tri stoljeća otkad se u slavonsku ravnicu, u prekrasnu Zlatnu dolinu Požeštine doselilo pet obitelji iz Bosne i Hercegovine. Doseljavali su se potom Česi, Mađari, trbuhom za kruhom dolazili su Primorci pa su, na primjer, pridošlice Klarići bili ovdašnji zidari. Povijest je to Skenderovaca, malenog sela nedaleko od Požege, koje je struju dobilo još davne 1938.

Danas je u selu pustoš, mladi su već otišli, starčad izumire i, kako je krenulo, za deset godina u Skenderovcima će kao i prije tri stoljeća biti samo pet obitelji. Jedna od njih, sasvim je sigurno, bit će i Boići. Jer, da je drukčije, niti bi se Mirko Boić vratio u svoje selo niti bi voćarstvo – hobi koji je ovog agronoma bio "zarazio” još 1993. kada je na manje od hektara imanja, koliko je imao, posadio jabuke – danas bilo osnovni izvor prihoda njegovu sinu Mislavu, na kojega je prije dvije godine prenio obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Mraz uništio sve jabuke

Voćarstvo Boić danas ima 4,2 hektara jabuka i hektar lijeske. Zbog mraza koji je uništio sve jabuke na 11.000 stabala umjesto 150 tona voća Boići će ubrati – sedam kilograma. I to možda.

– Do prije četiri godine nismo znali što je mraz, a sada svaku cvatnju čekamo sa strahom – kaže 30-godišnji Mislav, poput oca agronom. Završio je smjer voćarstva.

foto: Ivica Galović/PIXSELL

Selo je zavolio još od malih nogu, kad je ovamo iz Požege dolazio baki i djedu. Selo voli i njegova supruga Marina, učiteljica u obližnjemu Tominovcu, gdje u razredu sjedi samo devet đaka, i kći Franka, vesela trogodišnjakinja koja se ovdje može dobro istrčati.

Dok hodamo kroz Djedovac – jednu od pet tabli voćnjaka – Mislav nam priča da je sreća u toj vremenskoj nesreći koja ih je zadesila to što osim proizvodnje imaju i preradu voća.

– Ne vrijedi kukati, ove ćemo godine voće otkupiti pa preraditi. I ići dalje – kaže.

Zbog toga što voćnjake imaju na više mjesta, nisu ulagali u mreže za zaštitu od tuče jer bi, kako bi bili sigurni da će imati urod, na svakome voćnjaku morali imati i stroj za "lovljenje” mraza. Zato su odlučili investirati u preradu pa proizvode bistri, mutni i gusti sok od jabuka, a imaju ga i u kombinaciji jabuke s višnjom ili ciklom. U tome soku nema nikakvih dodataka. Godišnje ga proizvedu 50.000 do 60.000 litara i prodaju s etiketom Vitajuice.

"Sokaru” su napravili prije šest godina. Nakon što se jabuke operu i odvoje trule i oštećene, ulaze u mlin gdje se u sat vremena sitno izmelje tona. Na kraju proizvodnoga postupka sok ide u bazen, na hlađenje, na što nižu temperaturu kako bi se zadržala organoleptička svojstva.

Boićevi prave i čips od jabuka, godišnje oko tonu. Imaju stroj za rezanje jabuka pa na skalpel nabodu voćku, cilindar izbije sredinu, a zatim stroj izreže jabuku. U sat vremena obradi se 80 kilograma jabuka koje se potom slažu na plehove i stavljaju u sušaru gdje sušenje traje od 20 do 25 sati. Deset kilograma svježih jabuka treba za kilogram čipsa. Tu je i pakirnica pa čips Boićevih – Vitagric – izlazi u ambalaži od 50 grama. Prodaje se u Zagrebu i Splitu, a njime su opskrbljeni i hotelski minibarovi u Istri, na Pelješcu i Korčuli.

foto: Ivica Galović/PIXSELL

Proizvode i oko tonu suhih šljiva. Sušara koju imaju na imanju radi na kruta goriva, a Boićevi lože – koštice višanja. Godišnje dva tegljača u Skenderovcima istresu koštice koje kupe u Slatini, a onda se one suše dva tjedna.

– Tako prođemo pet puta jeftinije nego da sušara radi na struju ili plin – objašnjava Mislav.

U jednome danu ta sušara može obraditi oko tonu voća. Osim vlastitih sirovina, Boićevi suše i u sok uslužno prerađuju i voće drugih proizvođača pa im je tako jedne godine čovjek iz obližnjega sela donio svoj – kivi!

Proizvodnja je na ovom imanju praćena HACCP sustavom, što jamči zdravstvenu ispravnost proizvoda.

U poslu obitelj uvažava sve zahtjeve struke i nastoji osigurati sve kako bi se postigli i kvaliteta i urod. Kroz 1645 metara cijevi proveden je sustav navodnjavanja kap po kap, za svako stablo jabuke. Na ulazu u svaki od voćnjaka, u kojemu su sorte idared, zlatni delišes, jonagold, cripps pink i granny smith, nalazi se "osobna iskaznica” voćnjaka, odnosno velika ploča na kojoj je napisano koliko je i kada stabala zasađeno, na kojoj nadmorskoj visini, na kojem lokalitetu… K tome, u voćnjaku su posebno označeni svi redovi i sorte. Boićevi imaju i agrometeorološku stanicu konstruiranu za kompjutorsku dijagnostiku i upotrebu u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji pa na grafikonima mogu iščitati kakvi su vlaga i tlak, ali i kako treba tretirati biljne bolesti ako se pojave… Postavljanje te stanice omogućilo im je Ministarstvo poljoprivrede, i to posredstvom Savjetodavne službe.

Sva proizvodnja na OPG-u certificirana je normom GLOBALGAP kojom se proizvođač usmjerava stvaranju održive poljoprivrede, podiže svoju konkurentnost i otvara si vrata međunarodnog tržišta poljoprivrednih proizvoda. Boići su kupili i sortirku koja automatski razvrstava prvu i drugu klasu jabuka. One najbolje prodaju se kao konzumne, ostale se prerađuju.

U planu i seoski turizam

Dok nam Mislav pokazuje i nabraja svu mehanizaciju koju ima na gospodarstvu koje mu je otac prepustio nakon što je vratio sve kredite, stižemo do umjetnoga jezera s otočićem na kojem je vrba i kamo dolaze divlje patke, podno voćnjaka s jabukama, tik uz šumu.

foto: Ivica Galović/PIXSELL

Boići su tu napravili i dvoranu u koju se može smjestiti šezdesetak osoba, a još ih toliko stane pod sjenicu nasuprot koje je pečenjara. Marina i Mislav nadaju se da će ovu godinu uspjeti ishoditi svu potrebnu dokumentaciju kako bi u funkciji bio i seoski turizam, koji će zasigurno zaokružiti i smještajnim kapacitetima pa će posjetitelji koji ovamo dođu ili nešto slaviti ili loviti babuške, amure, šarane, somove i cvergle, imati gdje i prenoćiti. Moći će se jezerom provozati čamcem, a najmlađi će, poput Franke, uživati na ljuljački koja se njiše na ovom imanju u Skenderovcu, još jednome slavonskom selu u kojemu je iz dana u dan sve manje stanovnika, a čije se netaknute prirode obitelj Boić nipošto ne želi odreći.

Na Danima jabuka gospodarstvo je za svoje proizvode dobilo brojna priznanja. Prodaju na kućnom pragu, a njihovim su sokovima opskrbljeni i kafići na Jadranu.

Na sokove u "bag in box” pakiranjima od tri i pet litara daju jamstvo od godine da se, unatoč tomu što nemaju dodataka, neće pokvariti. Njihova internetska stranica je www.vocarstvoboic.com