Najgizdavija Šokica je Anamarija Mazal iz Buka
NAJGIZDAVIJA, NAJBEĆARUŠA I NAJLJEPŠA NOŠNJA

Ove godine na izboru za najgizdaviju Šokicu, najbećarušu i najautentičniju nošnju natjecalo se jedanaest djevojaka iz raznih kulturno-umjetničkih društava: Ivana Abramović, Ivana Cvitić, Veronika Trdy, Antonija Pavlović, Đurđica Šolić, Marija Trpić, Snježana Čokrlić, Josipa Damjanović, Anamarija Mazal, Kristina Milković i Marija Petrović.
Prema mišljenju stručnog žirija laskavu titulu Najgizdavije Šokice ove godine odnijela je Anamarija Mazal iz KUD-a Svilenka iz Buka. Titula Najbećaruše pripala je Mariji Petrović iz KUD-a Berda iz Brestovca, dok je Najautentičniju nošnju imala Kristina Milković iz KUD-a Orljava iz Pleternice.
" Za mene nošnja znači da je lijepa i da vrijedi nešto. Ovu nošnju je nosila moja baka i jako mi je drago što sam osvojila titulu za najautentičniju nošnju. Nošnja je stara oko stotinjak godina. Na sebi imam oplećak, unteroku, fertun, pamučne čarape, svečane cipele, štucne i maramu. Ovo sve mi puno znači. Vrijednost ove nošnje je neprocijenjiva, to se ne može kupiti novcem", - rekla je Kristina Milković, djevojka sa najljepšom nošnjom.
"Ova titula mi znači jako puno. Nisam se nadala da ću osvojiti titulu najgizdavije Šokice i upravo su mi se ostvarili svi snovi. Tradicija i narodna nošnja mi također puno znače. Plešem već oko sedam godina i sa ponosom nosim ovu nošnju. Volim plesati i pjevati", - rekla je Anamarija Mazal, najgizdavija Šokica.
Komentari
Učitavanje komentara…
Povezane vijesti

PLETERNIČKO NEBO SPASA: U Zagrebu predstavljena knjiga o herojskoj misiji iz 1992. godine
09. 11. 2026.
OPĆINA BRESTOVAC NASTAVLJA ULAGATI U NAJMLAĐE: Novo dječje igralište razveselilo mališane Vilić Sela
09. 11. 2026.81 GODINU ČEKALI NA TRAJNI SPOMEN: U Brodskom Drenovcu otkrivena ploča s imenima 27 mještana ubijenih u travnju 1945. godine
09. 11. 2026.
Događanja
- 11.11.Dobro si se oženio - Marko Dejanović StandUp Comedy show — Požega
- 14.11.Martinje & Okusi jeseni 2026. — Požega
Prognoza · Požega
Anketa
Koji je najveći problem slavonske poljoprivrede?