Požežanin u Bruxellesu: ¨Moji dojmovi su izvrsni, tu je stalno dotok novih ljudi¨

"Nakon Gimnazije u Požegi završio sam FER u Zagrebu i još jedan magisterij u Cambridgeu u Engleskoj. Vratio sam se u Hrvatsku na malo manje od dvije godine gdje sam radio u agenciji za investicije. U međuvremenu sam radio na tome da prođem testove koji su potrebni za rad u Europskoj komisiji. To sam prošao i prošlo ljeto sam došao ovdje u Belgiju i počeo raditi u EK", opisuje nam 27-godišnji Požežanin Matija Matoković kako je svojim radom došao do posla europskoj prijestolnici Bruxellesu gdje radi od kolovoza prošle godine. Matija je opčinjen Bruxellesom i svojim poslom.

- Još za vrijeme faksa sam se bavio mnogim temama i projektima nevladinih udruga, koje su bile ne samo znanstvene, nego su imale veze i s političkim temama, konkretno Europskom unijom. Sudjelovao sam u simulacijama Europskog parlamenta, Ujedinjenih naroda. Akademski sam birao jako multidisciplinarne predmete i imao sam mentora koji je to isto podržavao. Moji prvi dojmovi su bili izvrsni. Otad su se samo poboljšavali, ali ovo mi nije prvi put u Belgiji. Znao sam što mogu očekivati i imam prijatelje koji su ovdje živjeli ili su Belgijanci. Svi smo odrasli sa Štrumfovima koji su Belgijanci tako da mi je to poznati teritorij - nastavlja Matija uz šalu.

- Početak rada u Komisiji je vrlo strukturiran. Postoji puno podrške kod svih praktičnih detalja poput otvaranja bankovnog računa, snalaženja u gradu i tako dalje. Postoje organizirane službe i događaji na kojima ti sve to lijepo objasne. Meni je sve to bilo vrlo jednostavno. U međuvremenu sam se dobro integrirao i ugodno se osjećam. U Bruxellesu mi se najviše sviđa čokolada. Ne zezam se zapravo, ali ono što mi se jako sviđa što je to neko sastajalište u Europi, glavni grad Europe. Postoji stalno dotok novih ljudi iz cijelog svijeta. Zbog prirode posla sam izložen novim ljudima što mi jako odgovara. To je teško dobiti negdje drugdje - kaže Matoković.

Matija između ostalog radi na organiziranju i uvođenju elektroničke javne nabave u cijeloj EU te uvođenju elektroničkog računa u javnoj nabavi.

- Od prošle godine postoji direktiva koja se sad implementira i koja uključuje to da će se dio javne nabave moći obavljati elektroničkim putem. Tvrtka koja se želi prijaviti na natječaj, od 2018. godine će, između ostalog, morati imati mogućnost predati prijavu i dokumentaciju preko interneta i to ne samo u Hrvatskoj. Na istovjetan način ćete je moći predati bilo gdje u EU, potencijalno i kroz hrvatski portal bez nužnog poznavanja lokalnih jezika i propisa prilikom prijave. Sami dokumenti i natječajna dokumentacija će naravno morati biti na jeziku i po propisima zemlje u kojoj se prijavljuješ na natječaj. Pokušavam organizirati tranziciju prema razvoju takvih sustava, a svaka zemlja mora smisliti način na koji će napraviti predaju dokumentacije poput privatnih platformi ili državne. Hrvatska je zapravo jedna od najboljih u Europi, već uvelike zadovoljava tehničke karakteristike. Sad je sam o pitanje koliko će biti ambiciozna i hoće li raditi na tome da to bude interoperabilno barem s okolnim zemljama. Bavim se i elektroničkim računom. To je vezano za onaj drugi dio javne nabave kad je potrebno napraviti naplatu. 2018. ili 2019. godine, ovisno o standardu koji razvijamo, svi obveznici javne nabave će morati moći primiti elektronički račun - opisuje Matija svoj posao.

- Sam posao počinje između 8,30 i 9 sati. Ujutro pregledavam e-poruke do 9,30 kad počinju sastanci koji traju do 16,30 ili 17 sati. Radni dan je intenzivan, moraš puno reagirati i imaš puno doticaja s ljudima što mi izuzetno odgovara. Dio Bruxellesa u kojem su sve institucije zove se Europska četvrt. Tamo je većina zgrada Europske komisije, Europski parlament i Vijeće. Ili tebi dolaze ljudi ili ti letaš između tih zgrada na sastanke. Poslijepodne se to blago smiri i onda odgovaraš na složenije poruke i radiš konkretnije stvari poput izvještaja do otprilike 19 ili 20 sati. Tad obično izlazim i odradim nekakav trening. Zbog puno vremena u uredu treba brinuti za zdravlje. Ispušni ventil mi je sport, nekih šest puta tjedno treniram "cross-fit" u teretani ili u parku u kombinaciji s trčanjem, plivanjem i sličnim stvarima.

- Zasad sam apsolutno sretan. S roditeljima komuniciram preko Skypea i Vibera. Bili su mi nedavno u posjetu, došli su vidjeti cijeli taj svijet. Prije toga sam već živio u Zagrebu i ne vidim neku veliku razliku. Objektivno mi nedostaju dvije stvari. Bruxelles nema rijeku. Za neko divno čudo u 19. stoljeću su je pokrili. Uvijek sam živio u mjestu gdje postoji i nedostaje mi trčanje uz nju. Toga ovdje nema i to je malo dezorijentirajuće, a nema ni brda. Da mogu nešto mijenjati, to bih promijenio - kaže Matija.

Matija će u Požegu doći uskoro, u lipnju na 10. obljetnicu Kreativne radionice učenika Gimnazije.

- Dolazim u Požegu zbog vrlo konkretnog razloga. Kad sam bio u trećem razredu srednje škole, onda je nas nekoliko s profesoricom Ćuže Abramović osnovalo Kreativnu radionicu učenika Gimnazije i ove godine slavimo 10. obljetnicu. Jako sam ponosan na to, doći ću u dva ujutro u Zagreb i hvatati prvi autobus za Požegu. Imam i dalje dosta kontakta s Požegom. Nastojim nekako biti uključen i nešto vratiti malo u zajednicu. Pokušavam savjetovati grupu za nadarene učenike DarMar, dati im svoja mišljena i ideje što sam vidio vani i što se može primijeniti u Požegi. Mislim da ću na jesen doći i odraditi neko predavanje - rekao nam je naš mladi predstavnik u EK.

- Apsolutno pozdrav Požegi i Požežanima. Mladi, jako je bitno učiti i raditi jer se to na kraju isplati. Iz perspektive Bruxellesa vidim da postoji jako puno razvojnih mogućnosti, mislim na ekonomski razvoj. Samo za to treba puno raditi. Ne smije se stvari doživljavati površno, treba znati jezike i treba pitati. I Hrvatskoj i drugim zemljama s kojim radim stalno poručujem da mi se jave ako imaju pitanja. Pomoći ću im ako mogu tako da ih usmjerim na prave informacije. To je moj posao, ali kad dobijem prave informacije, treba nešto napraviti s time. Stvari se neće dogoditi same od sebe - poručuje na kraju.