Širenje kisele truleži grožđa i sive plijesni

Prije nekoliko tjedana upućena je preporuka o petoj zaštiti vinograda nakon cvatnje, usmjerenoj završnom suzbijanju plamenjače i pepelnice Erysiphe)!

Već od zadnjeg tjedna mjeseca srpnja ove je godine započela promjena boje i mekšanje ("šara") bobica u vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja, što je sa prvim danima kolovoza bilo naročito vidljivo na sortama Pinot sivi i Pinot crni!

Ako se sličan trend vremenskih prilika nastavi i dalje, moguće tijekom druge polovice mjeseca kolovoza i početkom mjeseca rujna očekujemo početak berbe vrlo ranih vinskih sorata, npr. Rizvanac, Muškat otonel, Sauvignon i dr.

Jaka pojava peplnice i plamenjače u nezaštićenom grožđu

U ranijim smo preporukama naglašavali na vrlo jaku ovogodišnju pojavu plamenjače i pepelnice u nezaštićenom grožđu. Tijekom mikro-pokusa Savjetodavne službe na lokalitetu Vučetinec obje su bolesti u potpunosti uništile netretirano grožđe vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon! Vršikanjem se u narednim danima može umanjiti potencijal plamenjače na vršnom lišću, preporučuje mr.sc. Milorad Šubić iz Savjetodavne službe.

Ipak, najveća opasnost u narednom razdoblju je pojava i širenje tehnoloških bolesti grožđa:kisele truleži i sive plijesni Botrytis), što ovisi prvenstveno o količini i rasporedu oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom mjeseca rujna!

Brojnost tehnoloških nametnika: ose, vinske mušice

Na pojavu ovih bolesti značajno utječe i brojnost tehnoloških nametnika vinove loze (napadaju samo grožđe, a ostale biljne organe ne oštećuju). Među njima ističemo obične Vespula vulgaris, koje mogu biti štetne na nekim plodovima voća i naročito grožđu. Do prije nekoliko godina smatralo se da ose u većim vinogradima ne prave značajne štete jer se rasprše na velikom broju grozdova, ali je masovna pojava zadnjih sezona (npr. 2013.) uz veće količine oborina uzrokovala naknadni jači razvoj plijesni i truleži (naročito na aromatičnim vinskim sortama Sauvignon i Rajnski rizling).

Ose se kemijski ne suzbijaju jer napadaju već zrelo grožđe! Štete se umanjuju ulovom osa u bose sa uskim grlom i bočno izbušenim rupama u koje se stavlja ocat, kiselo vino, gnječeno voće i slično (ne smiju se koristiti slatke ljepljive tekućine koje privlače pčele) (ili se kupuju gotovi "hvatači osa").

Krajem 2010. godine po prvi je puta u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila - tzv. "octene mušice ploda" Drosophila suzukii, a već slijedeće jeseni 2011. pojava ovog štetnika je potvrđena u Međimurju (izvor: Zavod za zaštitu bilja pri HCPHS-u).

Vrsta Drosophila suzukii je egzotična podrijetlom iz Japana, a za razliku od ostalih vrsta roda Drosophila koje većinom napadaju prezrele, trule, oštećene ili sa biljaka otpale plodove, novo proširena vinska mušica pjegavih krila izravno oštećuje bobice u zriobi uzrokujući ekonomske gubitke u vinogradarskoj proizvodnji zbog naknadnog razvoja kisele truleži grožđa (naročito na sortama ranijih epoha dozrijevanja koje krajem kolovoza već imaju više sladora u grožđanom soku, npr. Pinot sivi, Sauvignon, Muškat žuti i dr.).

Kako suzbiti vinsku mušicu?

Najučinkovitija metoda praćenja i suzbijanja odraslih oblika vinske mušice pjegavih krila ("octene mušice") je postavljanje hranidbenih mamaca. Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže, zapremine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa flaše izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične flaše se ulijeva jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera.

Budući je Drosophila suzukii potpuno novi štetnik u Republici Hrvatskoj, kod nas još ne postoje registrirana sredstva za njegovo suzbijanje. Prema stranim podatcima (npr. iz Švicarske, Dubuis i sur., 2015) vrlo dobru učinkovitost u smanjivanju populacije odraslih vinskih mušica pokazuju neki insekticidi iz skupine bi! ljnih piretrina i spinosini, te pokrivaju period 7 do 10 dana.

U vinogradima ovi pripravci imaju za stolno i vinsko grožđe propisanu karencu 21 dan, a isto vrijedi za spinosad (Laser KS) u voćarstvu (jabuka) i vinogradarstvu. Sintetski piretroidi nisu dopušteni za primjenu u integriranoj voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji, pa kemijsko suzbijanje octenih mušica primjenom insekticida zbog ranije zriobe grožđa ove sezone više ne možemo preporučiti

Suzbijanje sive plijesni

U razvojnom stadiju pripravak početka zriobe grožđa (mekšanje bobica i početak promjene boje ili "šara") struka preporučuje obaviti preventivnu zaštitu protiv jače pojave sive plijesni primjenom specifičnih pripravaka.

Praksa je pokazala da se na sortama ranije epohe dozrijevanja gdje prijeti pojava kisele truleži može preporučiti Vinobran (0,2 %) (primjena samo u zoni grožđa sredinom kolovoza, uz moguće dodavanje botriticida). Primjenu botriticida moguće preporučujemo samo na vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja!

Prema iskustvima poljskog mikro-pokusa provedenog ranijih sezona na pepelnicu u vrlo osjetljivoj vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon, od navedenih botriticida djelatne tvari boskalid (Cantus DF) i fluopiram (Luna Privilege SC) pored sive plijesni vrlo učinkovito preventivno suzbijaju i pepelnicu grožđa.

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

izvor: www.agroklub.com