Smrt nije samo pitanje tjelesne i psihičke svijesti, već i stanje našeg duha

"Smrt svi doživljavamo kao stanje manjka, kao odsutnost života ili jednostavno kao poništenje života. Smrt je suprotnost životu. Na svoj način susrećemo je već u prolaznosti kojoj smo podloženi, u bolesti i siromaštvu pa nas ta stanja suprotna životu pokatkad pritišću do nepodnošljivosti. Duboko je u našem biću upisana istina o određenosti za život pa se u nama sve buni protiv smrti, opiremo joj se na najrazličitije načine", rekao je požeški biskup Antun Škvorčević u svojoj uskrsnoj poruci.

- Suvremena kultura, s jedne strane, činjenicu smrti pokušava odstraniti iz naše svijesti i svakodnevice gospodarskim napretkom koji vodi višem životnom standardu, omogućuje lagodan, hedonistički život. S druge strane, taj isti suvremeni čovjek u svojoj nostalgiji za vječnim životom, znanstvenim putem traži mogućnosti nadvladavanja smrti ili što trajniju njezinu odgodu - ističe Škvorčević.

Podsjeća da je još prije nekoliko godina splitski znanstvenik objavio u medijima da je pronašao eliksir života koji će neočekivano produžiti ljudski vijek te kako je i vlasnik Googla nedavno obznanio da će uložiti novac u medicinska istraživanja te za nekoliko desetaka godina ostvariti mogućnost produljenja ljudskog vijeka i do 500 godina.

- Pisac Knjige mudrosti razlikuje prirodnu tjelesnu smrt od mogućnosti da čovjek bude usmrćen na razini svog duhovnog bića, jedinstvene i neponovljive osobe. Svoju moć nad smrću Isus je očitovao liječenjem bolesnih, istjerivanjem Zloduha, pomaganjem siromašnih, uskrišavanjem mrtvih, napose otpuštanjem grijeha snagom svoje ljubavi i milosrđa kojom je duhovno razorene ljude liječio u njihovu cjelovitom zdravlju, podizao ih za život - dodao je biskup ističući da smrt nije pitanje naše psihosomatske strukturiranosti već i našeg duha jer je čovjek neponovljiva i jedinstvena osoba.

U svojoj poruci nadalje kaže kako mu je želja potaknuti vjernike da s još više žara stave Isusa u središte svoje svakodnevice, onako kako je to činila sv. Terezija Avilska čija je 500-ta obljetnica rođenja obilježena 28. ožujka.

- Svoju fizičku smrt smatrala je korakom prema konačnoj stvarnosti, vidjela ju je kao "vrijeme da krenemo". U smrti je konačno postala dionicom preobraženog i proslavljenog čovjeka. Na njoj se ostvario Božji naum o čovjeku pa je s pravom nazivamo Velikom sv. Terezijom. Pozivam vas da i vi u svojoj svakodnevici učinite tako - poručio je, čestitajući Uskrs, vjernicima Požeške biskupije biskup Antun Škvorčević.