GMO bez oznake na tanjurima? EU pred ključnim glasovanjem 17. lipnja

Europski parlament 17. lipnja 2026. glasuje, u drugom čitanju, o spornoj uredbi o novim genomskim tehnikama (NGT) u poljoprivredi.Riječ je o propisu koji bi značajan dio biljaka dobivenih genetskim uređivanjem izuzeo iz strogih pravila koja vrijede za genetski modificirane organizme (GMO).

O čemu se radi?

Prijedlog uredbe dijeli NGT biljke u dvije kategorije. NGT biljke kategorije 1 smatrale bi se istovjetnima konvencionalno uzgojenim sortama i bile bi izuzete iz GMO zakonodavstva, a označavale bi se samo sjeme i drugi reproduktivni materijali. Biljke kategorije 2, sa složenijim modifikacijama, ostaju pod GMO pravilima — uz autorizaciju, sljedivost i obvezno označavanje.

Kategorija 1 NGT-a obuhvaća, prema procjenama, oko 94 posto svih NGT-a. NGT1 biljke definirane su kao one s do 20 ciljanih genetskih izmjena — prag koji kritičari smatraju arbitrarnim i previsokim.

Što kritičari upozoravaju?

Prema kritičarima dogovora, za NGT1 biljke neće biti procjene rizika, praćenja, sljedivosti, sustava odgovornosti, niti smislenih mjera koegzistencije za ekološku, konvencionalnu i GMO-free proizvodnju. Iako sjeme i reproduktivni materijal moraju biti označeni kao NGT1, ta informacija neće pratiti usjev kroz lanac hrane jer dogovor ne zahtijeva označavanje proizvoda.

Drugim riječima, potrošač u trgovini neće moći prepoznati sadrži li proizvod sastojke iz genetski uređenih biljaka.

Time se, prema udrugama, ugrožava pravo na informirani izbor, sloboda proizvođača, ekološka i GMO-free proizvodnja te transparentnost cijelog prehrambenog sustava.

Pitanje patenata

Posebno spornom kritičari smatraju kombinaciju deregulacije i mogućnosti patentiranja. Prema Europskoj asocijaciji ne-GMO industrije (ENGA), dogovor razvijateljima NGT-a omogućuje „najbolje od oba svijeta" — bez označavanja kategorije 1 jer su, navodno, kao konvencionalne biljke, ali uz patente jer su GMO-i.

Europski parlament je izvorno tražio zabranu patenata na NGT biljke, no konačni kompromis ih dopušta, oslanjajući se umjesto toga na budući dobrovoljni kodeks ponašanja. Kritičari smatraju da to ne odgovara na zabrinutosti oko koncentracije tržišta i prava poljoprivrednika.

Kada treba izbjeći regulaciju, NGT1 biljke su „praktički iste kao prirodne". Kada treba zarađivati — odjednom su dovoljno novi i posebni za patente. Iza priče, kažu udruge, ne stoji briga za male proizvođače ni za prirodu, nego kontrola tržišta i pohlepa velikih korporacija.

Što kažu zagovornici?

Vijeće EU-a usvojilo je nova pravila o NGT-u kao okvir koji podupire konkurentniji i održiviji poljoprivredno-prehrambeni sektor, s ciljem jačanja sigurnosti opskrbe hranom, smanjenja vanjskih ovisnosti i ravnopravnih uvjeta za europske operatere uz visoke standarde zaštite zdravlja i okoliša. Europska komisija ističe da će tehnike omogućiti uzgoj otpornijih biljaka u uvjetima klimatskih promjena, uz manju potrošnju resursa.

Sjemenarski sektor traži brzo usvajanje. Tridesetak predstavnika agroprehrambenog lanca poziva zastupnike da bez daljnjih amandmana usvoje uredbu temeljenu na trilognom kompromisu iz prosinca 2025., tvrdeći da je jasan pravni okvir hitno potreban za konkurentnost europske poljoprivrede.

Određena ograničenja ipak ostaju

Treba istaknuti i ono što izvorni apeli udruga često izostavljaju: dogovor ima i određene zaštitne mehanizme. Operaterima je omogućeno održavanje NGT-free lanaca opskrbe, a određene osobine — uključujući toleranciju na herbicide i proizvodnju poznatih insekticidnih tvari — isključene su iz NGT1 kategorije te automatski idu u stroži režim NGT2.

Nijedan NGT neće biti dopušten u ekološkoj proizvodnji, no tehnički neizbježna prisutnost NGT1 biljaka neće predstavljati nesukladnost.

Tijek odlučivanja

Vijeće EU-a već je 21. travnja 2026. formalno usvojilo nova pravila o NGT-u. Tekst još mora formalno usvojiti Europski parlament. Nakon usvajanja, uredba stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a, a većina odredbi primjenjivat će se nakon 24-mjesečnog prijelaznog razdoblja. Novi okvir očekuje se od sredine 2028.

Glasovanje u Europskom parlamentu u drugom čitanju zakazano je za srijedu, 17. lipnja 2026. Podneseno je 37 amandmana u ime političkih grupa The Left, Greens/EFA i S&D. Za prihvaćanje amandmana potrebna je većina od 361 zastupnika — zahtjevan, ali ne nemoguć prag.

Građanske kampanje — kako se uključiti

U javnosti se istovremeno vode dvije europske kampanje koje pozivaju građane da kontaktiraju zastupnike u Europskom parlamentu prije ključnog glasovanja.

• Blacked-Out Ingredients— europska kampanja za pravo potrošača da znaju što jedu i protiv ukidanja označavanja novih GMO-a. Pokrenule su je organizacije iz ekološkog sektora, uključujući Demeter, Friends of the Earth Europe i Bioland:blacked-out-ingredients.eu/en/take-action
• EuroVia / Via Campesina— kampanja Europske koordinacije Via Campesina usmjerena na zaštitu sjemena, poljoprivrednika, agroekologije i protiv deregulacije novih GMO-a u EU:eurovia.org/say-no-to-new-gmos-in-your-food-and-on-your-fields

Više od 85 posto europskih građana, prema dugogodišnjim istraživanjima, podržava obvezno označavanje GMO-a, uključujući i nove genomske tehnike.

Konačnu riječ o tome hoće li novi GMO završiti na policama bez oznake — ili će se zadržati transparentnost koju potrošači traže — Europski parlament će dati 17. lipnja.