Gostovanje književnika Damira Karakaša

Ovaj tjedan u pakračkoj Gradskoj knjižnici posebno je užurban. Naime, u sklopu obilježavanja Dana Grada Pakraca u četvrtak 8. ožujka u 18 sati održat će se gostovanje trenutno vrlo popularnog i aktualnog hrvatskog književnika - Damira Karakaša, prema čijem je romanu, koji nosi naziv "Sjećanje šume", u režiji Tamare Damjanović nedavno u Gavelli postavljena istoimena predstava. Damir Kakaraš je rođen 1967. godine u selu Plašćica kod Brinja u Lici. U Zagrebu je studirao agronomiju, pravo, novinarstvo, a nekoliko godina radio je i kao novinar Crne kronike Večernjeg lista u Splitu. Od 2001. živi u Bordeauxu u Francuskoj, a od 2002. do 2007. u Parizu gdje se uzdržava sviranjem harmonike. U Parizu na Novoj Sorboni studira i francuski jezik, izvodi performanse te izlaže konceptualne radove. Još kao tinejdžer objavljuje karikature i crteže u brojnim novinama u bivšoj Jugoslaviji, a nagrađen je i s nekoliko uglednih nagrada za karikaturu. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi (1999.), roman Kombetari (2000.), zbirku priča Kino Lika (2001.), roman Kako sam ušao u Europu (2004.), zbirku priča Eskimi (2007.), roman Sjajno mjesto za nesreću (2009), zbirku priča Pukovnik Beethoven ( 2012.) te roman Blue Moon (2014.). Prema knjizi Kino Lika redatelj Dalibor Matanić snimio je istoimeni film, višestruko nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Dramu Skoro nikad ne zaključavamo u sklopu predstave Zagrebački pentagram, na scenu ZKM-a postavio je redatelj Paolo Magelli (2009). Prema romanu Sjajno mjesto za nesreću, također u režiji Dalibora Matanića, na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci, postavljena je i istoimena drama (2010.). Dramu Snajper na scenu ZKM-a postavila je redateljica Franka Perković (2013.), a u Abidjanu, u Obali Bjelokosti redatelj Ivica Buljan (2013.). Početkom 2018. u Gavelli je praizvedena predstava "Sjećanje šume", po istoimenu Karakaševu romanu. Živi u Zagrebu. "Sjećanje šume", kako je zapisano uz ovaj roman, "mala je velika knjiga", "snažna, ogoljena, surova proza u kojoj jezik titra na granici pojavnoga", priča o odrastanju u već prepoznatljivo Karakaševoj Lici, kraju gdje se emocije teško pokazuju i gdje nije lako biti drugačiji. Junak "Sjećanja šume" senzibilni je dječak / mladić sa srčanom manom, a epizode kroz koje prolazi opore su, duhovite, živopisne minijature izuzetne topline i autentičnosti. Veterinari, vračare, sitni kriminalci, mrki djedovi i brižne majke, otac kao personifikacija neupitnog patrijarhata, i životinje, posvuda, slikoviti bestijarij u oku pripovjedača ništa manje sugestivan od svijeta ljudi, izranjaju iz nigdine koja osjeća dah mora, ali sol joj stiže tek u kosi najslobodnijih. Roman "Sjećanje šume" dobitnik je Nagrade "Kočićevo pero" te prve Nagrade Fric, koju za najbolju neprevedenu prozu protekle godine dodjeljuje tjednik Express.