Iako su ukinuti prije dvije godine, biljezi se i dalje redovno naplaćuju za sve pristojbe do 100 kuna

Iako se 2021. godine na velika vrata najavljivalo da država, napokon, ukida famozne biljege, niti dvije godine poslije iz hrvatske administracije nije iščeznuo taj najzaostaliji primjer birokratskog formalizma, piše u nedjelju Jutarnji list.

Biljezi su ukinuti, no u gruntovnici ih i dalje uporno koriste jer jeZakonom o sudskim pristojbama propisano da se sve pristojbe u iznosima do 100 kuna naplaćuju u državnim biljezima. Iako je država 2021. značajno smanjila broj usluga za koje se naplaćuju pristojbe, sa 177 na 58,ipak ih je dosta preživjelo, a među njima i velik broj onih čiji iznos ne prelazi 100 kuna odnosno 13,27 eura.

Tu je, naravno, i obveza plaćanja dokumenata iz zbirke isprava u zemljišnoknjižnim odjelima koja je jeftinija od 100 kuna pa se onda plaća u biljezima.

U Ministarstvu pravosuđa kažu da su svi općinski sudovi obvezni naplaćivati sudsku pristojbu za izdavanje zbirke isprava te preslike ručno vođene knjige, kao i prihvatiti pristojbu uplaćenu u državnim biljezima, ako se radi o iznosu pristojbe do 100 kuna. No, biljeg za tu uslugu biuskoro stvarno trebao biti ukinut zahvaljujući izmjenama Zakona o sudskim pristojbama koje su u tijeku.

Kad su u pitanju zemljišnoknjižni poslovi, obveza plaćanja pristojbe, prema podacima ministarstva, postoji za 13 vrsta usluga, od čega za njih četiri iznosi do 13,27 eura, što znači da se naplaćuju u državnim biljezima.To su, uz presliku iz zbirke isprava, redom podnesak kojim se traži upis ili brisanje iz zemljišne knjigu u iznosu od 6,64 eura, zatim odluka o prijedlogu za zabilježbu također u iznosu od 6,64 eura te 13,27 eura za upis do deset posebnih dijelova.

Pristojbe se, među ostalim i u biljezima, još naplaćuju za pojedine vrste izvanparničnog postupka, zatim kod ostavinskog postupka, kaznenog postupka po privatnoj tužbi, u stečajnim postupcima i likvidaciji, upisima u sudski registar, upravnim sporovima.

Primjerice, plaćanje naknade u biljezima tako i dalje postoji za upis osnivanja j.d.o.o.-a u sudski registar, za prijedlog za otvaranje stečajnog ili likvidacijskog postupka, ovjeru potpisa, štambilja i slično.

Iako je Hrvatska u međuvremenu uvela euro, u optjecaju su i dalje državni biljezi na kojima su iznosi izraženi u kunama, a iz ministarstva poručuju da se oni i dalje mogu normalno koristiti jer je propisano da se biljezi mogu upotrebljavati do njihova iskorištenja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.

izvor: danas.hr