Jedini u Hrvatskoj i među 20 u svijetu. Slavonac proizvodi najskuplje gljive na svijetu
Slavonac sa zagrebačkom adresom, prvi je i jedini registrirani proizvođač sadnica najskupljih gljiva na svijetu – tartufa.

Slavonac sa zagrebačkom adresom, prvi je i jedini registrirani proizvođač sadnica najskupljih gljiva na svijetu – tartufa. Proizvodnjom sadnog materijala počeo se baviti još kao student šumarstva. Razvio je vlastite tehnike stvaranja sadnica i danas je jedan od 20 ljudi na svijetu koji znaju i mogu proizvesti čak i bijeli tartuf, pišeHRT.
Fasciniran je gljivama još od djetinjstva. Priznaje – nije uspio presaditi vrganj, ali zato sve zna o zagonetnom svijetu cijenjenih podzemnih gljiva.
“Ono što je kod nas nekako proizvodnja kulena ili slanine, pršuta, to je u Francuskoj sasvim normalno da ljudi uzgajaju tartufe. Kod nas je to još uvijek u povojima i kod nas imam možda desetak hektara nasada”, govori proizvođač sadnica tartufa, Davor Gašpar.
U Hrvatskoj je klima raznolika i postoje različite vrste tla te je idealna za proizvodnju gotovo bilo čega – pa tako i brojnih vrsta tartufa. Sve je morao naučiti sam – eksperimentirao je i učio na pogreškama.
“Sada smo vidjeli kako nakon 20-tak dana spore bijelog tartufa klijaju i tvore primarni micelij koji obavija korijen graba”, dodaje Gašpar.
Sam postupak nije jednostavan, ali tartufi zapravo žive u simbiozi s drvećem. Njihove se spore nalijepe na korijen mladog drveta i zajedno rastu do prvog uroda.
“Tu se radi o hrastu crniki koja će nakon 10-tak godina u sprezi sa drugim biljkama iste vrste dati svom vlasniku razlog za veselje”, dodaje.
Za plantažni uzgoj, kaže, tartuf je zahvalna kultura. Nije riječ o sađenju šume nego je više poput voćnjaka. Tartuf ne zahtijeva posebnu pažnju i intenzivne radove – samo zalijevanje.
“Može se očekivati urod između 50, čak do 250 kila po hektaru godišnje, takve sadnice dok god su povoljni uvjeti nastavljaju s urodom i sljedećih godina. Nije rijetkost da se na istoj sadnici, to jest, u istoj praktički rupi iz koje je izvađen tartuf, čak i iste godine, nakon 10-tak dana ponovno nađe plodište”, ističe Gašpar.
Bilo da je crni ljetni, tamnosporni ili bijeli tartuf svaki od njih ima velik potencijal jer tartuf je još najelitniji proizvod svake gastronomske ponude.
Izvor:www.poslaovni.hr
Komentari
Učitavanje komentara…
Povezane vijesti

PLETERNIČKO NEBO SPASA: U Zagrebu predstavljena knjiga o herojskoj misiji iz 1992. godine
09. 11. 2026.
OPĆINA BRESTOVAC NASTAVLJA ULAGATI U NAJMLAĐE: Novo dječje igralište razveselilo mališane Vilić Sela
09. 11. 2026.81 GODINU ČEKALI NA TRAJNI SPOMEN: U Brodskom Drenovcu otkrivena ploča s imenima 27 mještana ubijenih u travnju 1945. godine
09. 11. 2026.
Događanja
- 11.11.Dobro si se oženio - Marko Dejanović StandUp Comedy show — Požega
- 14.11.Martinje & Okusi jeseni 2026. — Požega
Prognoza · Požega
Anketa
Koji je najveći problem slavonske poljoprivrede?