Josip Parat dobitnik je Državne nagrade

Josip Parat (rođen 1985), magistar arheologije, povijesti te grčkog jezika i književnosti i latinskog jezika i književnosti, iznimno je darovit i produktivan mladi znanstvenik, specijalist za antičku povijest i kulturu, podjednako u njezinoj rimskoj/latinskoj i grčkoj sastavnici.

Uz studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, usavršavao se na različitim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama u Francuskoj, Italiji, Grčkoj i Njemačkoj. Na matičnom fakultetu priprema doktorsku disertaciju „Rimska obitelj na grobnim natpisima iz Donje Panonije u doba principata“ (mentor doc. dr. sc. Dino Demicheli).

Prve znanstvene radove objavio je 2015. i od tada do danas objavio je ukupno 11 izvornih znanstvenih i preglednih radova u domaćim časopisima (Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Scrinia Slavonica, Colloquia Maruliana, Fluminensia, Latina & Graeca) i u zbornicima (3 domaća, 1 inozemni).

Dosad je izlagao na 11 domaćih i 4 inozemna znanstvena skupa (Berlin, Madrid, Heidelberg, Odense), pri čemu treba istaknuti da su s potonja četiri skupa, održana 2018. i 2019, u pripremi ili u tisku zbornici koji će izaći kod uglednih sveučilišnih ili međunarodnih nakladnika. Na primjer, npr. predloženikovo izlaganje „The Revolt of the Pannonian legions and the Working Method of Cassius Dio“ izaći će u zborniku skupa Cassius Dio the Historian: Methods and Approaches, Leiden & Boston: Brill.

U dosadašnjem se predloženikovom opusu naročito ističe autorsko-priređivačka knjiga: Lukijan: Kako treba pisati povijest, Zagreb: Biblioteka Latina et Graeca, 2017. (197 str.), objavljena kod uglednoga hrvatskog izdavača dvojezičnih izdanja grčkih i latinskih klasika i novijih latinskih autora. Josip Parat je u toj knjizi priredio starogrčki izvornik, izradio hrvatski prijevod i opremio ga opsežnim uvodom i bilješkama. Riječ je prvom hrvatskom prijevodu toga važnog antičkog djela, jedinog sačuvanog spisa iz antike koji se bavi teorijom historiografije.

U protekloj, 2019. godini predloženik je ostvario sljedeće vrijedne rezultate:

1) objavio je 4 autorska rada (3 u zbornicima, 1 u časopisu), od čega je jedan rad na francuskom jeziku u međunarodnom zborniku koji je izdalo Sveučilište u Coimbri:

- „Croatie: les sources grecques“, u: Francisco Oliveira, Ramón Martínez (ur.), Europatrida, Coimbra: Universidade de Coimbra, 2019, str. 47-58;

- „Antički svijet i posttraumatski stresni poremećaj: primjeri iz historiografije“, u: Suzana Leček (ur.), Historiae patriaeque cultor – Zbornik radova u čast Mate Artukovića u prigodi njegova 65. rođendana, Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, 2019, str. 25-38.

- „Opisi umjetničkih predmeta u rimskoj epici“, Latina et Graeca, 35 (2), 2019, str. 5-40.

- „Antičke šume: oskudna vrela i mogućnosti usporedbe“, u: Robert Skenderović, Dinko Župan (ur.), Prema povijesti slavonskih šuma (online izdanje), Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, 2019, str. 49-60.

2) izlagao je na 3 znanstvena skupa, od čega su dva inozmena i međunarodna:

- „The Patterns of Funerary Commemoration in the Roman Province of Pannonia Inferior“, skup Latin Epigraphy in the Roman World: Researching, Editing and Enhancing the Value of Inscriptions, organizatori: École des hautes études hispaniques et ibériques (Casa de Velázquez) i Universidad de Alcalá, Madrid, 20-22. veljače 2019;

- „Augustus and the Introduction of Epigraphic Habit in Pannonia“, skup Augustus immortalis. Aktuelle Forschungen zum Prinzeps im interdisziplinären Diskurs, organizatori: Winckelmann-Institut des Instituts für Archäologie i Institut für Geschichtswissenschaften der Humboldt-Universität, Berlin, 24-26. listopada 2019.

- „Stara povijest u Šišićevim djelima“, Ferdo Šišić i hrvatska historiografija prve polovice 20. stoljeća, organizatori: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest, Zagreb i Slavonski Brod, 28-29. studenog 2019.

3) Od 16. travnja do 18. svibnja 2019. predloženik je boravio na istraživanju u Rimu kao dobitnik stipendije tamošnje ugledne znanstveno-istraživačke ustanove Francuske škole u Rimu (program Bourses de l'École française de Rome - Antiquité).

Gledano u cjelini, može se zaključiti da je Josip Parat mladi znanstvenik iznimno bogate i cjelovite (multidiscipinarne) stručne naobrazbe, poduzetan i samostalan kao istraživač, sposoban dati vrlo vrijedne doprinose na područjima za koja se specijalizirao te se od njega s pravom mogu očekivati krupni rezultati u istraživanju antičkog razdoblja u povijesti hrvatskih krajeva, kao i antičke grčke i rimske civilizacije općenito.

Na temelju njegovih ukupnih dosadašnjih postignuća, a također i na temelju rezultata ostvarenih u 2019. godini, s punim uvjerenjem predlažem mag. Josipa Parata za godišnju nagradu mladim znanstvenicima u području humanističkih znanosti.