PARADOKS: Cijene pšenice padaju, ali cijene kruha rastu

Slavonska pšenica rodila je sjajno. Hrvatski poljoprivrednici proizvest će je prema procjenama dvostruko više od naših potreba i to u doba dok najveće europske izvoznice ratuju, a cijena pšenice na burzama raste. Pa kako je onda moguće da se hrvatskim proizvođačima nudi otkup po manjim cijenama, a kruh na hrvatskim policama nezaustavljivo poskupljuje?

Svaka kriza stvara priliku. A rat između dvije najveće europske izvoznice pšenice, kukuruza i suncokreta otvara prostor državi s nepreglednim plodnim ravnicama. Može li pšenica postati novi hrvatski jaki izvozni proizvod?

"Očekujemo u dijelu pšenice proizvodnju od milijun tona, dakle na razini prošle godine. Nama za naše potrebe treba oko 420 do 470 tisuća tona, što znači da imamo izvozni potencijal dodatnih pola milijuna tona", tvrdi Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

No, gle paradoksa - dok zbog suše u Zapadnoj i rata u Istočnoj Europi otkupna cijena pšenice na svjetskim burzama raste, u Hrvatskoj pada. Iz Hrvatske poljoprivredne komore kažu da bi mogla biti oko 2 kune po kilogramu.

"Pitam se zašto talijanski poljoprivrednik može dobiti 3 kune za svoju pšenicu, a zašto to ne bi mogao dobiti i hrvatski poljoprivrednik?", govori Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Država ulaže u skladišne kapacitete. Tako će proizvođači moći čekati bolju cijenu.

(Izvor: RTL.hr)