Slavoniji trebaju kvalitetna radna mjesta i revitalizacija malih sredina

Poljoprivreda treba biti bazirana na poticanju lokalne prerade, kao što to čine u Austriji i Sloveniji Početkom godine stupio je na snagu paket devet zakona koji reguliraju četvrti krug porezne reforme. Ukupno porezno rasterećenje, koje je u sva četiri kruga provela hrvatska Vlada, iznosit će gotovo devet milijardi kuna, što bi, prema nekim procjenama, moglo prouzročiti smanjenje proračunskih prihoda za oko 900 milijuna kuna godišnje.

Obuhvaćen je niz promjena u sustavu PDV-a, gdje je zadržana opća stopa PDV-a od 25 posto, dok se snižena stopa od 13 posto primjenjuje na pripremanje i posluživanje jela i slastica u ugostiteljskim objektima i izvan njih.

Slavonija gubi

Novost u sustavu PDV-a je i podizanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna, zatim je izjednačena primjena oslobađanja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa. Još je velik broj poreznih rasterećenja, no stručnjaci tvrde da porezi, uz to što nam nisu stalni ni jednostavni, nisu pravedno raspoređeni, odnosno da teret poreznih rasterećenja ne snose jednako građani na istoku, sjeveru i jugu Hrvatske. Budući da porezi odražavaju javnu potrošnju, kod nas ih diktiraju izdatci za umirovljenike, braniteljska prava, troškove liječenja i niz drugih socijalnih izdataka. Tu su i visoki troškovi administracije, koji Hrvatsku čine izrazito skupom državom, nekonkurentnom na tržištu. Mnogi su, naime, mišljenja da od poreznog rasterećenja Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, kao regija u kojoj živi gotovo četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske, neće imati konkretne koristi, osim onog ciljanog dijela gospodarstva, kao što je ugostiteljstvo.

Ne može se reći da Vlada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ne pokušava gospodarski i ekonomski pokrenuti ovaj dio Hrvatske, no sve je više onih koji u njemu uviđaju nedostatke. Nedavno je osječko-baranjski župan Ivan Anušić izrazio zadovoljstvo kada je riječ o procesu golemog ulaganja europskog novca u infrastrukturu, ali je dodao da konkretni rezultati ne dolaze dovoljno brzo.

- Evidentno je da oni moraju biti snažniji, brži i konkretniji. Zato je potrebno mijenjati i zakonske okvire. Od potpisa nekog ugovora do konačne realizacije projekta ne smiju prolaziti godine, moramo djelovati odmah. Mora se vrlo brzo vidjeti konačni benefit tih projekata, a to su prije svega nova radna mjesta. Konkretno je to skup mjera koji možemo radno nazvati paketom zakona za Slavoniju i Baranju i koji će raznim poticajnim poduzetničkim, poreznim, proračunskim, upravljačkim, decentraliziranim politikama istok Hrvatske jasno naznačiti mjestom isplativog, prosperitetnog i u najvećoj mogućoj mjeri, koliko to država može razumljivim, logičnim, jednostavnim i dugoročnim propisima urediti, sigurnog ulaganja u razvoj svih vrsta biznisa koji ovdje imaju utemeljenu priliku rasti, donositi dobit i radna mjesta. Potreban nam je sustav koji će Slavoniju ne održavati, nego razvijati - kazao je Anušić prošloga tjedna za Glas Slavonije.

Ekonomski stručnjak Damir Novotny sličnog je mišljenja, jer kaže da se smanjivanjem poreznog opterećenja zapravo neće moći puno pomoći Slavoniji, osim snižavanjem poreza na dobit poduzetnika koji investiraju i reinvestiraju svoju dobit u "deprimiranim", dakle manje razvijenim područjima Hrvatske.Drugi pristup

- Iz ovoga je jasno da Slavonija i Baranja moraju dobiti potpuno drugi pristup oko revitalizacije ekonomije ili će stvarno ostati bez ljudi. Ne može se samo razvijati infrastruktura. Naravno da se pri tome ne treba zapostaviti poljoprivreda, ali bi ona trebala biti bazirana na poticanju lokalne prerade, kao što se to danas događa u Austriji i Sloveniji - kaže Novotny i dodaje da Vlada također može ulagati u subvencioniranje obrazovanja tih ljudi, kao što su napravile i Mađarska i Slovačka, čije su vlade takve prekvalifikacije dodatno i platile.

Profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić napominje kako je jedna od važnih stvari koja je bacila Slavoniju na koljena, samo s aspekta ekonomske politike, činjenica da je Hrvatska liberalizirala svoju vanjskotrgovinsku razmjenu i dopustila, između ostaloga, velik uvoz poljoprivrednih proizvoda iz okruženja i Europske unije.

- To je dodatno uništilo poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj, uz niz naših objektivnih propusta u poljoprivrednoj politici. Najveći dio koji je ušao na naše tržište je subvencioniran, i to visokosubvencioniran. Da bi u Slavoniji zadržao stanovništvo, moraš imati bitno drukčiju poljoprivredu politiku, politiku ruralnog razvoja. To znači da stanovnik sela ne mora ići 150 kilometara do zubara i 250 kilometara do prvog kazališta. Postoji niz drugih javnih politika kako bi se revitaliziralo selo - ekološka poljoprivreda, male serije u posebnim nišama, a ne pšenica i kukuruz, gdje ne možemo biti konkurentni. Vrlo laka zadaća, ali vrlo teško za učiniti, jer tu stoje lobistički interesi i, naravno, politika koja preferira kupovanje socijalnog mira - zaključuje Brkić.

IZVOR: Glas Slavonije