SOS ZA POŽEŠKI TRG: Gradska vlast svojim uzurpirajućim prostornim planovima stremi zaposjesti vrt Franjevačkog samostana Crkve sv. Duha u Požegi

Gradska vlast od  2016. g. , u tri izmjene Generalnog urbanističkog plana nastoji parkiralište sa plohe Trga sv.Trojstva ugurati u vrtni prostor u vlasništvu Franjevačkog samostana. Kako to Crkva odbija onda je ova uporna težnja  nerazumna i antagonizira odnose na relaciji crkvenih i gradskih vlasti. Kod toga se Grad Požega , dodatno, blamira iznad svake mjere  jer  je taj prostor, od ranije, pod a)  Zakonom zaštićen kao kulturno dobro (1999.g.) i b)  Zakonom zaštićen i pozicioniran   "unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Požege" ( 2018. g.)

Gradonačelnik daje smjernice uređenju Trga

U ranijim napisima na ovome istom mjestu je pokazano da je sveukupna natječajna procedura  za uređenje Trga sv. Trojstva, od samog  početka,  obilovala obmanama, prevarama i nezakonitostima i td. / Gradsko vijeće, stručna javnost,  građani - svi isključeni /  te završno sa  namještanjem  prvo i drugo nagrađenog rada. Tako smo imali priliku uvjeriti se da je tadašnji gradonačelnik Puljašić, sa svojom najužom svitom, donio odluku da Trg sv. Trojstva  i nadalje opstoji kao organski dio ceste, najvažnije i najprometnije poveznice istočnog i zapadnog gradskog područja.

Jasno je, samo po sebi, da je zadržavanje prometa sa postojećim prometnim trakovima  u značajnoj mjeri usmjerilo idejne arhitektonske elemente uređenja trga, odnosno njegov budući izgled. Sada bi prema usvojenom projektu uređenja gradonačelnikova samovolja trebala biti ugrađena u strukturu najvećeg srednjovjekovnog baroknog  trga u Hrvatskoj. To bi bio prvorazredan skandal ! Ovoj ne pogodi treba nadodati da je i sam projekt uređenja totalni promašaj. Naime, radi se jednom  nepripadajućem  arhitektonskom modernitetu koji nije u suglasju sa baroknom strukturom Trga, što ga devastira ( građani se dodatno, s razlogom, bune, ne dostaje zelenila).

Grad Požega ima teritorijalne pretenzije prema crkvenom vlasništvu

Dodatno, problem parkirališta sa središnjeg dijela Trga rješava se na način da se ono prema projektu Idejnog rješenja uređenja premješta, ni manje ni više nego u nedaleki vrtni prostor Franjevačkog samostana. To  je moguće jer se tako što sugerira Natječajnim programom, u tzv. anketnom dijelu,  u poglavlju 8.4 KONCEPT UREĐENJA ODVIJANJA PROMETA TRGOM … navodi da je to " Dozvoljeno je ( i poželjno u skladu s prometnom studijom )…"  

Sa strane Prometne studije sve je u redu, ona u sve tri razrađene  varijante odvijanja prometa i parkiranja na Trgu , parkirališe smješta u vrtni prostor Crkve sv. Duha jer je to tako planirano III izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog  plana  grada Požege (GUP) iz 2016. godine, koje su posluživale  kao podloga za izradu ove Studije.

PARKIRALIŠTE POSRED VRTA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA

Gradska vlast ne poštuje volju Crkve

Dolje potpisani tražio je i raspolaže sa pismenom  Grada Požege u kojemu se navodi da je godinu dana ranije (2015.g.), od donošenja  rečenog GUP-a , tadašnji gradonačelnik Neferović svojim dopisom Crkvi iznio gradske želje kako bi se zadobila  privola kojom bi se  vrtni prostor, u vlasništvu iste, prenamijenio u gradsko parkiralište.

Crkva svojim  pismenom odbija takvu mogućnost. Usprkos njenom stavu da ona ne odustaje od svog posjeda,  Grad Požega naredne godine usvaja III izmjene i dopune  GUP-a , prema kojemu se , malo je teško za vjerovat,  ipak planira crkveni vrt pretvoriti u parkiralište.

Grad Požega i protiv nadležnog Ministarstva

Grad Požega od svojih  uzurpatorskih namjera i svojatanja ne odustaje  pa ove svoje  planove, isto tako,  unosi i u naredne, danas važeće, IV izmjene i dopune  GUP-a, usvojene 2019. godine.

Nažalost, ni tome čudu još  nije došao kraj jer su trenutno u postupku izrade i  V Izmjene i dopune GUP-a (javna rasprava završila) prema kojima  se ponovno i ponovno, sa istim namjerama, atakira na ovo crkveno imanje .

Povrh svega rečenoga treba istaći jednako mjerljivu blamažu Grada Požege kada je u pitanju ovaj njegov nerazumni nasrtaj na tuđi posjed, a  odnosi se na to da je ovo vrtno zemljište Franjevačkog samostana (k.č. 1999. )  još od 2014 . godine, od strane Ministarstva kulture …, proglašeno  "da Crkva sv. Duha s franjevačkim samostanom u Požegi na Trgu Sv.Trojstva, ima svojstvo kulturnog dobra" . K tome , isto ministarstvo  2018. godine proglašava da je ovo zemljište pozicionirano "unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Požege" (sve navedeno se gruntovno  utvrđuje sa nekoliko klikova). Dakle, Grad Požega je naišao na trostruki zabran, ali ne odustaje.

Sapienti sat ( pametnome dosta), tako bi rekli stari Rimljani. Kada je Požega u pitanju nema mjesta nikakvom čuđenju.

Ovakav rad odveo je dvojicu spominjanih gradonačelnika u zasluženu povijesnu ropotarnicu. Istovremeno Požegu srozao na najniže grane njenog postojanja.

Branko Matić dipl. ing.