Treba li Hrvatska strahovati od nestašice hrane?

Još za vrijeme početka pandemije imali smo priliku vidjeti kako se građani naoružavaju zalihama hrane. Police u trgovinama bile su opustošene, a sličan scenarij ponavlja se i sada kada dolazi do naglog skoka cijena i straha od novih poskupljenja. Trebamo li se doista bojati i trebamo li doista paničariti?

Cijene hrane svakodnevno rastu, a što je dovelo do porasta tjedne potrošnje za čak šest posto u odnosu na prošle tjedne. Za hranu jedna prosječna hrvatska obitelj na godišnjoj razini izdvoji oko 26 tisuća kuna. Najsiromašnije obitelji u Hrvatskoj izdvoje oko osam tisuća kuna, dok oni najbogatiji na godišnjoj razini troše i do 40 tisuća kuna, piše Dnevnik.hr.

Po članu kućanstva u Hrvatskoj se godišnje najviše troši mlijeka - 60 litara, zatim kruha i peciva - 45 kilograma, 30 kilograma krumpira, 17 kilograma pilećeg ili 16 kilograma svinjskog mesa, 12 kilograma banana i jabuka te 10 litara ulja i tri kilograma riže.

Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, za Dnevnik.hr objasnila je kako Hrvatska ne bi trebala strahovati od nestašice hrane jer je sastavni dio zajedničkog tržišta EU. Ipak, Hrvatska najbolje stoji sa žitaricama, a proizvodnja mesa zadovoljava oko 70% samodostatnosti, povrće 60%, a mlijeko ide ispod 50%.

Zvjezdana ističe kako bi najveći problem mogao nastati zbog uljarica. Kako kaže, s područja Ukrajine i Rusije ide čak 80% svjetskog izvoza.

"Neće biti zatvaranja tog unutarnjeg tržišta, nema potrebe jer svakoj zemlji bi nešto nedostajalo, to bi u konačnici stvorilo paniku, negativu i umjetno dizanje cijena, što apsolutno nije potrebno. Na unutarnjem europskom tržištu ima svega", dodao je Mladen Jakopović, predsjednik HPK-a.

Iako su Hrvati poznati po nepotrebnom gomilanju hrane, stručnjaci pak tvrde da nema potrebe za gomilanjem zaliha jer  bi isto gomilan je upravo moglo izazvati periodične nestašice.