Tri stana, apartman na moru, kuća i oranice po „posebnim“ cijenama: Što otkriva imovinska kartica požeškog gradonačelnika?

Portal Dnevno.hr objavio je pregled imovine požeškog gradonačelnika Borislava Miličevića, pri čemu posebnu pozornost privlače vrijednosti nekretnina navedene u njegovoj imovinskoj kartici. Miličević je dužnost gradonačelnika Požege preuzeo nakon lokalnih izbora 2025. godine, a u registru Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kao gradonačelnik je evidentiran od 6. lipnja iste godine.

Prema podacima iz imovinske kartice koje prenosi spomenuti portal, Miličević je prijavio mjesečnu plaću od 2.654 eura, dok njegova supruga, zaposlena u Komunalcu, ostvaruje mjesečni prihod od 2.102 eura. Zajedno posjeduju više nekretnina, čija je ukupna prijavljena vrijednost približno 270 tisuća eura.

Najviše pitanja otvara usporedba prijavljenih iznosa s aktualnim pokazateljima na tržištu nekretnina. Ipak, važno je naglasiti da sama razlika između vrijednosti navedene u imovinskoj kartici i prosječne tržišne cijene nije dokaz da je podatak netočan. Povjerenstvo navodi da je vrijednost nekretnine u obrascu približna vrijednost, a na cijenu pojedine nekretnine utječu mikrolokacija, stanje, starost, kat, vlasnički udio, tereti i vrijeme stjecanja.

Stan u Osijeku prijavljen po 1.357 eura za četvorni metar

Miličević je, prema objavljenim podacima, vlasnik stana u Osijeku površine 22 četvorna metra, procijenjenog na 29.862 eura. To odgovara vrijednosti od približno 1.357 eura po četvornome metru.

Za usporedbu, službena prosječna cijena stana u Osijeku koja se tijekom 2026. koristi za izračun potpora iznosi 1.604 eura po četvornome metru. Istodobno, prosjek aktualnih oglasnih cijena može biti znatno viši i dosezati oko 2.900 eura, što pokazuje koliko se službeni prosjeci, realizirane cijene i iznosi iz oglasa mogu razlikovati.

Prijavljena vrijednost osječkog stana tako jest niža od navedenog službenog prosjeka, ali bez podataka o stanju, lokaciji, katu, godini gradnje i eventualnim ulaganjima nije moguće pouzdano zaključiti kolika je njegova stvarna tržišna vrijednost.

Požeški stan procijenjen na oko 1.207 eura po kvadratu

Stan u Požegi površine 58 četvornih metara, koji je u vlasništvu gradonačelnikove supruge, prijavljen je u vrijednosti od 70 tisuća eura. Izračun pokazuje vrijednost od približno 1.207 eura po četvornome metru.

Taj je iznos vrlo blizu službenoj prosječnoj cijeni za Požegu za 2026. godinu, koja iznosi 1.190 eura po četvornome metru. Stoga se ne može opravdano tvrditi da je vrijednost tog stana očito umanjena samo na temelju usporedbe s višim cijenama iz pojedinih oglasa.

Najveće odstupanje kod stana u Zagrebu

Najizraženija razlika uočava se kod stana u Zagrebu površine 36 četvornih metara, prijavljenog u vrijednosti od 65 tisuća eura, odnosno oko 1.805 eura po četvornome metru.

Tražene cijene zagrebačkih nekretnina u lipnju 2026. kretale su se od približno 2.781 eura po četvornome metru u jeftinijim gradskim područjima do 4.736 eura na skupljim lokacijama. No i ovdje je riječ o oglasnim, a ne nužno ostvarenim kupoprodajnim cijenama.

Razlika stoga zaslužuje dodatno pojašnjenje, ali bez podataka o točnoj lokaciji, stanju zgrade i stana, suvlasničkom udjelu, teretima te datumu procjene nije moguće iznijeti pouzdan zaključak da je prijavljena vrijednost nevjerodostojna.

Apartman u Gajcu, kuća i zemljišta

U imovinskoj kartici navedeni su i suvlasnički udio u apartmanu u Gajcu površine 26 četvornih metara, procijenjenom na oko 58 tisuća eura, kuća s okućnicom u Požegi površine 1.062 četvorna metra, procijenjena na 69.679 eura, te dvije oranice u Osijeku i Gajcu. Prijavljen je i Chevrolet iz 2011. godine, procijenjen na 7.963 eura.

Kod kuća, zemljišta i suvlasničkih udjela usporedba samo prema površini još je manje pouzdana nego kod stanova. Vrijednost ovisi o površini same kuće, stanju objekta, građevinskoj i poljoprivrednoj namjeni zemljišta, pristupu infrastrukturi te opsegu vlasničkog udjela.

Javnost ima pravo na pojašnjenje, ali usporedbe moraju biti precizne

Imovinske kartice služe transparentnosti i omogućuju javnosti uvid u imovinu, izvore i načine njezina stjecanja. Povjerenstvo ujedno provjerava točnost i istinitost prijavljenih podataka.

U ovom slučaju pojedine prijavljene vrijednosti, osobito ona zagrebačkog stana, osjetno su niže od aktualnih oglasnih prosjeka i legitimno otvaraju pitanje kada su i na temelju kojih kriterija procijenjene. Međutim, oglasna cijena nije isto što i ostvarena tržišna vrijednost, a prosjek cijelog grada ne može biti konačna procjena konkretnog stana.

Za vjerodostojan zaključak bila bi potrebna stručna procjena svake nekretnine, uz poznatu mikrolokaciju, stanje, vlasnički udio, terete i datum na koji se procjena odnosi. Do tada se može govoriti o odstupanjima i potrebi za dodatnim pojašnjenjem, ali ne i kao o utvrđenom netočnom prijavljivanju imovine.