U EU samo mladi Hrvati ostaju živjeti roditeljima nakon 30. godine

Najnovija istraživanja su pokazala kako mladi Hrvati, od svih nacija u EU, najviše vole život s roditeljima – Šveđani roditeljski dom napuštaju napuštaju s 18,5 godina, a Hrvati s 31,8 piše u nedjelju Jutarnji list. Ovog ponedjeljka, 12. kolovoza, obilježava se Međunarodni dan mladih i to je svakako povod da još jednom propitamo utjecaj europskih društava na mlade ljude, navodi dnevnik. Najveći postotak u EUPoznato je već niz godina kako su obiteljske veze na jugu Europe mnogo važnije u svakodnevnim životima nego na sjeveru, da mladi duže ostaju živjeti kod roditelja, ali i da se – prije žene i udaju. Dapače, nemali broj kritičara mediteranskog tipa života smatra kako upravo takav tip obiteljskih, gotovo plemenskih veza, priječi razvoj individualizma i individualne odgovornosti, dok “mediteranisti” zamjeraju sjevernjacima otuđenje i emocionalnu hladnoću, piše Jutarnji list. Vjerojatno će novi podaci Državnog zavoda za statistiku koji govore kako je u Hrvatskoj u 2017. s roditeljima živjelo 73,2 posto stanovnika u dobnoj skupini od 18 do 34 godine, što je ujedno najviši udio u Europskoj uniji, biti dobar povod za takve polemike. Naime, prema podacima za 2017., gotovo je polovica stanovnika EU u dobnoj skupini od 18 do 34 godine živjela s roditeljima, dok je u Finskoj samo 18,7 posto stanovnika u istoj dobroj skupini živjelo s roditeljima, ističe dnevnik. Taj podatak povezan je s još jednim negativnim pokazateljem – stanovnici Hrvatske najkasnije napuštaju roditeljsko kućanstvo, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., u trenutku kad se odluče na preseljenje u prosjeku imaju 31,8 godina. Više od 30 godina imaju i Slovaci (30,9 godina), Maltežani (30,7 godina) i Talijani (30,1 godina), dok je europski prosjek u 2018. iznosio 26,0 godina. Najmlađi su bili Šveđani, koji su u prosjeku roditeljsko kućanstvo napustili s 18,5 godina, a slijedili su ih stanovnici Luksemburga (20,1 godina) i Danske (21,1 godina). Dakle, “mi Hrvati” smo šampioni mediteranskog načina života, ali je veliko pitanje koliko je to, barem u zadnjih deset godina, posljedica kulturoloških obrazaca ponašanja, a koliko šestogodišnje recesije, donosi Jutarnji list.