U RH 286 tisuća tona hrane godišnje završi u smeću- pogledajte kako požeški restorani na pametan način recikliraju hranu

Prema nedavno predstavljenim statističkim istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Oko 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14% u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5% u ugostiteljskoj djelatnosti, 3% u preradi i proizvodnji i 2% u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane. U kućanstvima 60% otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan. Jestivi dio čini 40%, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti navodi Ministarstvo gospodarstva.

Što se tiče ugostiteljskog sektora i činjenice da nabavljaju i prerađuju velike količine hrane 5%-tni udjel u otpadu od hrane pokazatelj je da su ugostitelji uspjeli naći rješenje za maksimalnu iskoristivost namirnica. U razgovoru s nekoliko  požeških ugostitelja saznali smo kako recikliraju hranu  pojedini požeških restoran.

-U hotelu Grgin dol ne bacamo gotovo ništa. Od starog kruha pravimo prezle, otpadno ulje se skuplja i prodaje. Ostatke hrane koja ostane nakon naručenog jela gosti većinom nose kući jer je i to jedna od usluga koje nudimo. Ako pak ostane, onda se ti ostatci otkupljuju i idu u napoj-pojašnjava Marijana Pranić iz hotela Grgin dol.

Da se namirnice iskoriste maksimalno pazi i vlasnica restorana "Stella Orientis" Ana Kalić

-U principu pazimo da se sve namirnice iskoriste 100%. Ako se radi o kotletu s kostima, ostatak mesa što ostane oko kosti se melje. Ostatci povrća nakon rezanja završe u nekom rižotu. Čak i ako namirnica propada, iskoristimo dio koji je jestiv. Recimo ako imam tikvicu koja je na jednom djelu počela propadati, taj dio odrežem, a zdravi dio povrća nađe svoje mjesto u jelu. Dijelovi koji se ne mogu ni na koji način preraditi završe u napoju. Poslije većih zabava, ostaju i veće količine hrane na tanjurima, ali te ostatke dajemo ljudima za koje znamo da udomljavaju pse i mačke- govori vlasnica.

Požeški ugostitelj koji je želio ostati anoniman (podaci poznati redakciji) govori nam kako se i u njegovom ugostiteljskom objektu pazi da se sve namirnice iskoriste maksimalno te napominje da postoje firme koje otkupljuju otpadna ulja, koja se recikliraju u bio goriva te bi restorani trebali koristiti njihove usluge odvoza.  S obzirom koliko požeški ugostitelji pridaju važnosti recikliranju hrane, nizak postotak bačene hrane i ne čudi.

Budući da se do 2030. otpad od hrane planira smanjiti za 50% ostaje nam samo da počnemo više pažnje posvećivati recikliranju kućanskog otpada.