Višak krumpira na europskom tržištu, proizvođači ne znaju gdje s njim

Ogromne količine odnosno stotine tisuća tona krumpira ostale su od prošle godine na tržištima velikih zemalja proizvođača i u skladištima prerađivača. Kao rezultat toga, cijene su pale na dosad neviđene najniže razine, dok se ovogodišnja površina te kulture na kontinentu, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, povećala u odnosu na prošlu godinu, piše agrarheute.

Prerađivači preuzimaju samo ugovorene količine "Zbog katastrofalnog pada prodaje smrznutih, rashlađenih i suhih proizvoda, uglavnom u ugostiteljstvu i izvozu, nekoliko stotina tisuća tona nije se moglo iskoristiti. Posljedice su ozbiljne", kaže Horst-Peter Karos, generalni direktor Federalne udruge industrije za preradu voća, povrća i krumpira (BOGK).

Velika postrojenja za preradu ove kulture posluju s kapacitetom do 70 do 80% i preuzimaju se samo na obradu ugovorene količina.

Poljoprivredna komora iz Donje Saksonije pretpostavlja da značajan dio sorti za preradu završava u hranilištu i u bioplinskim postrojenjima jer većina prerađivača i dalje ima dovoljnu opskrbu od prošlogodišnje žetve.

Veća površina uzgoja i manji prinosi zbog suše Od lipnja cijene na tržištu su se i više nego prepolovile i stalno su u padu, a postoji i drugi problem. Naime, Udruženje uzgajivača sjeverozapadne Europe (NEPG) izvijestilo je da je površina uzgoja te kulture povećana za oko 0,5% u 2020. godini.

Samo u Njemačkoj uzgoj je porastao za 2%, što će vjerojatno imati posljedice za daljnji razvoj tržišta. Još u svibnju, udruga se nadala padu obrade od 5%. No, čak ni ovaj očekivani pad površina ne bi bio dovoljan da dovede ravnotežu na tržište.

Međutim, NEPG naglašava: "Glavni fokus je na prinosu, a ne na površini". Dakle, suhi uvjeti na početku vegetacijske sezone mogli bi ograničiti prinose.

Posljedice pandemije "Ove godine također postoji činjenica da je korona poremetila tržište", kaže Joachim Hasberg iz Udruge za proizvodnju ranog krumpira u Donjoj Saksoniji u Burgdorfu.

"Ovdje se zbog nedostatka potražnje velikih restorana i kantina, slaba prodaja i dalje nastavlja, a pogodila je i novosezonski prinos", kaže Thorsten Riggert iz ruralnog stanovništva Donje Saksonije, koji predstavlja uzgajivače u Uniji njemačke industrije UNIKA.

Višak povećava i činjenica da Poljska nakon dvije sušne godine očekuje normalan urod, pa ga sigurno ne treba uvoziti iz zapadne Europe.

Pad cijena se nastavlja Dobri vremenski uvjeti i nesigurni prodajni izgledi održavaju se na cijene. One i dalje padaju, jer se stolni trenutno nudi u nekim zapadnoeuropskim zemljama po cijeni od oko 5,50 eura za 100 kilograma, u odnosu na 12 do 15 eura prije dva mjeseca.

Nizozemska marketinška organizacija PotatoNL izvještava da su cijene stolnog već tjednima u padu između 3 i 4 eura za 100 kilograma. Dok se za stočni nudi samo 2 do 2,75 eura.

Prema navedenom, europska proizvodnja ove kutlure možda je jedna od najvećih gubitnica u epidemiji koronavirusa.

izvor: www.agroklub.com