Vlašić-Iljkić: Nužna je cjelovita mirovinska reforma

Hrvatski sabor jučer je nastavio  sjednicu raspravom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se redefinira model obiteljskih mirovina, odnosno, ide se na povećanje osobne mirovine te se omogućuje korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu te povećavaju najniže mirovine

Korisnici obiteljskih mirovina od 1. siječnja 2023. godine trebali bi imati mjesečno 10 posto, odnosno dvjestotinjak kuna veću mirovinu, a korisnici najnižih mirovina sljedeće tri godine po 3 posto veću mirovinu.

Iako je oporba pozdravila povećanje mirovina i dalje smatraju da takvo povećanje s obzirom na sve ono što nas čeka na jesen nije dovoljno. U ime Kluba SDP-a, saborska zastupnica Martina Vlašić-Iljkić naglasila je da je nužna cjelovita mirovinska reforma.

-Prema statističkim podacima o riziku od siromaštva najugroženija su jednočlana kućanstva, posebno osobe starije od 65 godina kod kojih je stopa rizika 52,1%, odnosno svaka druga starija osoba u RH je u riziku od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva starijih osoba u RH je znatno viša od prosjeka EU. U 2019. za osobe sa 65 i više godina iznosila je 30,1%, dok je EU prosjek 16,1%, a za osobe sa 75 i više godina iznosila je 34,9%, dok je prosjek u EU 17,2%. U starijoj populaciji naročito su ugrožene žene čiji je rizik od siromaštva znatno viši, te je za žene sa 65 i više godina iznosio 33,6 %, dok je za žene sa 75 i više godina iznosio 40 %. Sve su to podaci koji zabrinjavaju ali i zahtjevaju posebnu pozornost u planiranju svih oblika skrbi – od mirovinskog, zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi za starije osobe, budući starije osobe čine gotovo 23 posto ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

Možemo pozdraviti ovo minimalno povećanje najniže mirovine i mogućnost korištenja dijela mirovine preminulog bračnog izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu no trebalo bi ukazati na nedorečenost u dijelu propisivanja dodatnog uvjeta – navršenih 65 godina starosti preživjelog bračnog izvanbračnog druga, pogotovo ako uzmemo u obzir da je dob odlaska u mirovinu za žene u 2023. godini je 63 i tri mjeseca. Nije logično da mora još čekati dvije godine za ostvarenje obiteljske mirovine, a o čemu je bilo i komentara u javnom savjetovanju. U ove izmjene uključen je i poseban status vatrogasnim umirovljenicima, koji će, poput policijskih, vojnih i braniteljskih umirovljenika dobiti mogućnost rada dulje od pola radnog vremena, uz zadržavanje pola mirovine, što dovodi do različitih postupanja kod određenih kategorija umirovljenika. 

U javno savjetovanje povodom ovog prijedloga zakona se uključila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i pravobraniteljica za djecu. Ponovno ćemo istaknuti da starija populacija treba imati svog predstavnika koji će osigurati praćenje potreba starijih osoba, cjelovito planiranje i donošenje adekvatnih mjera u pogledu mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava a i drugih, što zahtjeva bolju međuresornu suradnju. Institut pravobranitelja za starije osobe bi pružio mogućnost za pomno sagledavanje svih potreba starije populacije i preuzeo ulogu aktivnog zagovaratelja njihovih prava.

Mjere koje se donose nesagledavši stvarno stanje i nekoordinacije je primjerice dovelo do činjenive da unatoč najavi da će nacionalnu naknadu za starije osobe do kraja 2021. godine iskoristiti gotovo 20.000 osoba, naknadu koristi svega 5.853 starijih osoba. Govori se o mirovinskim reformama, ali ono što zapravo se radi je parcijalno uključivanje određenih kategorija kojima niti se rješavaju problemi tih korisnika niti sagledava ukupni mirovinski sustav. Pa smo tako imali i majčinski dodatak na svako dijete po 6 mjeseci od 2019 godine ali samo za buduće korisnice. Što je sa drugim korisnicama, kojima je učinjena nepravda, a nije se uveo nikakav zaštiti mehanizam za sve druge korisnice. Žene su neravnopravne u više segmenata, pa tako i u visini mirovina, što dijelom proizlazi i radi porodiljnih naknada koje su primale, bolovanja radi njege djeteta i drugih članova kućanstva i treba učiniti više za unapređenje njihovog položaja.

Pozdravljamo izmjenu da obiteljska mirovina koju koriste djeca u cijelosti bude izuzeta iz ovrhe, a sve kako se ne bi umanjivala sredstva nužna za uzdržavanje djece, odnosno za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih životnih potreba, te predlažemo da radi zaštite interesa djece se propiše obveza isplate pripadajućeg dijela obiteljske mirovine svakom članu obitelji i u slučaju kada ne stanuju odvojeno, odnosno u slučajevima kada žive u istom kućanstvu, o čemo se izjasnila i pravobraniteljica za djecu. Vjerujem da postoji model da se postojeći način isplate obiteljske mirovine promjeni. Suočeni smo sa najvećom inflacijom, umirovljenici su ovdje najranjiviji i najugroženiji, pozdravljamo povećanja, ali smatramo da nisu dovoljna pogotovo u ovom kontekstu povećanja ukupnih troškova života, posebno cijene energenata, namirnica i svakodnevnih životnih potrepština- pojasnila je Martina Vlašić-Iljkić.