Domaći povrćari na koljenima, uvoz i u korona krizi rastao za 11%
Ilustracija
(FOTO: M.M.)
U Hrvatsku je u prva tri mjeseca ove godine uvezeno 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura i ostvarili smo minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni od čak 41,28 milijuna eura, predstavili su alarmantne podatke o uvozu čelnici HPK.
Pozivamo potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima kroz kupnju njihovog povrća jer su zbog koronakrize upali u nezavidnu tržišnu situaciju zbog čega im prijeti propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta, rečeno je danas u Zagrebu na konferenciji za novinare Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Mladen Jakopović, predsjednik Komore kazao je da je zbog straha od nedostatka, a uslijed pandemije, proizvodnja povrća ovog proljeća u RH povećana što je i bio cilj da se podigne samodostatnost. Urod je bio dobar, ali ga, dodao je, proizvođači u trenutku kada dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše cijene ispod proizvođačke.
"Na žalost, izostao je turizam i turistička potrošnja kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je rast uvoza i plasman jeftinog povrća i tržišnih viškova s EU i tržišta regije kroz trgovačke lance", naglasio je.
Kupujmo domaće i čuvajmo radna mjestaKako se čulo, Komora apelira na potrošače da kupuju domaće povrće tako da gledaju deklaracije, ali i obrate se svojim susjedima koji proizvode domaće jer je to jedan od načina da zaštitimo našu poljoprivrednu proizvodnju. "Pozivamo i sve trgovačke lance da nam se obrate i da na svoje police stavljaju hrvatsko kvalitetno povrće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drugačija čim su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u normalne tokove", ističu.
Ujedno pozivaju i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrća za preradu da se obrate domaćim povrtlarima kako hrvatsko ne bi propalo ove godine. "Apeliramo posebno na potrošače da gledaju deklaracije kako bi se informirali odakle je roba koja se prodaje na policama trgovina, dok očekujemo od države da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti", dodao je Jakopović.
Lubenice iz doline Neretve tek krenule, a tržište preplavio uvoz pa i lažno deklariranje?
Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK, kazao je da su domaći proizvođači očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti nam situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. "Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje", istaknuo je Budanec.
Uvoz u prva tri mjeseca, unatoč koroni, nastavio rastiČelnici HPK iznijeli su i alarmantne podatke o uvozu. Naime, Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine uvezla 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura i ostvarila minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom od čak 41,28 milijuna eura jer je naš izvoz bio samo oko 6.000 tona vrijednog malo više od pet milijuna eura.
akopović je kazao da se uvoz povrća količinski povećao unatoč korona krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine što je dokaz da su i tijekom korona krize na hrvatsko stizali viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama.
Prema dostupnim podacima, u prva tri mjeseca smo uvezli primjerice čak 16.064 tona krumpira vrijednog više od 8 milijuna eura, količinski je uvoz krumpira bio već za 23 posto nego u prva tri mjeseca prošle godine. Uvoz rajčica došao je na 2.792 tona u vrijednosti od 4,3 milijuna eura (sedam posto više nego u prva tri mjeseca 2019.). Hrvatska je uvezla i crvenog luka, češnjaka, poriluka u količino od 9.648 tona vrijednosti 4,6 milijuna eura (6,5 posto više količinski, ali oko 20 posto manja vrijednost što potvrđuje da dolaze proizvodi niske cijene).
Nadalje uvoz kupusa, cvjetače, kelja bio je 3.380 tona u vrijednosti od 2,9 milijuna eura (što je 20 posto manje nego prošle godine), dok je salate i cikorije uvezeno 2.694 tona za iznos od 3,23 milijuna eura. Uvoz mrkva, cikla i sličnih proizvoda povećan je čak 30 posto na 5.312 tona u vrijednost 2 milijuna eura, dok je uvoz krastavac smanjen za 22 posto na 862 tona i u vrijednosti od oko milijun eura. Zanimljivo je i to da smo od siječnja do ožujka uvezli čak 5.000 tona zamrznutog povrća vrijednog gotovo četiri milijuna eura, što je rast od 16 posto, do je uvoz sušenog povrća povećan 66 posto na 2.060 tona u vrijednosti od 5,1 milijuna eura.
Smanjena proizvodnja velikog broja vrsta povrća Hrvatska proizvodnja povrća u 2019. godini, nakon rekordnih iz 2018. godine, ponovo je pokazala svu ranjivost ovog sektora, zbog usitnjenosti posjeda i nedovoljnog investiranja u prozvodnju koja sve više postaje ovisna o klimatskim promjenama. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju i da je smanjena proizvodnja velikog broja vrsta.
Tako je pad kod lubenica bio 7.387 tona, kupusa (bijeloga i crvenoga) za 5.536 tona, paprike za 4.891 tonu, krastavaca i kornišona za 1.506 tona, luka i češnjaka za 1.200 tona, rajčice za 661 tonu, cvjetače i brokule, za 325 tona, salate za 272 tone. Veća proizvodnja bila je kod mrkve za 1.769 tona, cikle za 1.153 tone, graha za svježe zrno za 698 tona te dinja za 474 tone. Masline su u 2019., u usporedbi s 2018. godinom, ostvarile povećanu proizvodnju i to za 4.491 tonu.
Samodostatnost na 65 posto, a pokrivenost uvoza izvozom povrća 20 postoOdgovarajući na upite, Budanec je kazao da je samodostatnost proizvodnje povrća u Hrvatskoj na razini 65 posto, a da se posljednjih godina proizvodnja svih kultura povrća održava na tom postotku, što uključuje i razinu proizvodnje rajčice i krastavaca, dok smo blizu samodostatnosti u proizvodnji kupusa. Najvažnije povrtne kulture u proizvodnji su kupus 18 posto, luk i češnjak 14 posto, rajčica 13 posto, lubenice i dinje 12 posto, paprika 9 posto, a na ovih pet kultura otpada preko 65 posto ukupne komercijalne povrtlarske proizvodnje za tržište.
I novi podaci pokazuju da proizvodnja povrća oscilira iz godine u godinu, ovisno o vremenskim prilika ili interesu proizvođača za proizvodnju pojedinih kultura, kaže Budanec.
Udio povrtlarstva raste u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali nedovoljno te u poljoprivrednom outputu čini tek oko pet posto. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 ha, što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću. Za razliku od domaće proizvodnje koja oscilira, uvoz iz godine u godinu raste. Tako je 2019. godine uvezeno povrća u vrijednosti 163.101.542 eura, što čini rast od 24 posto u odnosu na godinu ranije, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 20 posto.
"Nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća. Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje je usitnjenost, mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je i neudruženost i neorganiziranost proizvođača“, zaključio je Jakopović.
