Dosje o realnosti nestajanja bolničkog groblja u Pakracu

Predavanje
(FOTO: Pakrački list)

8.11.2024. | 10:12 | F.D.
IZVOR: Pakrački list
Pregleda: 1979

Dr. sc. Vijoleta Herman Kaurić, viša znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, održala je sinoć predavanje po nazivu „Realnost nestajanja – bolničko groblje u Pakracu“ u prostorima Gradske knjižnice Pakrac.

„Lijepo je vidjeti punu knjižnicu, moram priznati da sam iznenađena. Drago mi je što ste tu. Hvala Moniki i Jeleni što su prihvatile ugostiti moje predavanje“, rekla je uvodno Herman Kaurić.

Duga povijest bolničkih ustanova u Pakracu
U svom se izlaganju prvobitno osvrnula na povijest bolničkih ustanova u Pakracu. „Budući da je bio vrlo bitno vojno središte, a vojne bolnice bile su preteče civilno-narodnih ustanova, u Pakracu neka od varijanti bolnice postoji jako dugo“, objasnila je Herman Kaurić, dodajući kako su vojsku pratili i vojni liječnici koji su se brinuli isključivo za vojnike, ali jednim manjim dijelom ipak i za civilno stanovništvo.


Već oko 1850. godine u bolnici su se počele liječiti bolesti poput tuberkuloze i upale pluća, ali i spolne bolesti. U tom se razdoblju bolnica počela više baviti civilnim stanovništvom. Bolnicu je odlikovalo što je bila smještena u, za to doba, vrlo prostranoj zgradi Trenkovog dvorca. Dok su ostale bolnice u Požeškoj županiji imale dvije do tri sobe, ova je raspolagala s prostranih 16 prostorija.




Prekretnica u povijesti ovoga grada bila je izgradnja Velike kraljevske zemaljske javne bolnice. U vrijeme kad je ta bolnica nastala, bila je treća po veličini u Hrvatskoj i Slavoniji, a od nje su bile veće samo bolnice u Zagrebu (Bolnica Milosrdne braće, današnje Rebro) i u Osijeku (KBC Osijek), pri čemu je od navedenih samo pakračka bolnica imala javni status i odgovarala je isključivo Zemaljskoj vladi.

1896. donesena je odluka o gradnji nove zgrade, pri čemu je stara zgrada prodana Srpskoj pravoslavnoj općini za Učiteljsku školu. U roku od dvije godine, 1898., izgrađen je čitav bolnički kompleks za 120 bolesnika, koji je dograđivanjem zgrada unutar postojećeg kompleksa ubrzo proširen na 200 bolesnika, a sama je bolnica u vrijeme svog nastanka bila čudo medicinske znanosti.

Problematika zapuštenih grobnica
Nakon razlaganja kronološkog razvoja bolnica i bolničkih ustanova u Pakracu, predavačica se fokusirala na sukus svog predavanja, a odnosi se na stara groblja koja su u Pakracu postojala, a danas se ili ne zna sa sigurnošću gdje točno (npr. Tursko groblje) ili su pak posve devastirana (kao što je Židovsko groblje), a neka su djelomično zapuštena i preuzela ih je priroda i raslinje (stari dijelovi Pravoslavnog groblja na Gavrinici).

Podcrtala je kako se uređenost društva i kultura naroda između ostaloga očituje i načinom na koji se odnosimo prema svojim pokojnicima i njihovim konačnim počivalištima, pri čemu je navela kako se primjerice u Austriji grobno mjesto smije ponovo koristiti tek nakon 100 godina, dok je kod nas predviđeni minimalni rok tek 10 godina. Podcrtala je i problematiku nadležnosti groblja na Gavrinici koje se nalazi na razmeđu dvaju općina, a jedna je njegova parcela čak i u vlasništvu lokalnog komunalnog poduzeća, što zakonski i ne bi smio biti slučaj.

Neminovno je da dio starih grobnica nakon što se ljudi prestanu brinuti za njih pomalo odlazi u zaborav, ali ipak postoje adekvatni načini da se ljudima koji su ondje pokopani oda zasluženi pijetet, na dostojanstven i primjeren način, zaključila je Herman Kaurić.

O predavačici
Dr. Herman Kaurić rođena je 1973. godine u Pakracu. Osnovnu školu završila je u Lipiku, a srednju u Pakracu, nakon čega je upisala studij povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koji je završila obranom diplomske radnje o trgovištu Pakrac za vrijeme vlastelinstva Jankovića. Poslijediplomski studij završila je obranom magistarske radnje pod naslovom „Funkcioniranje zdravstvene službe u Požeškoj županiji tijekom prvog svjetskog rata“, da bi nakon toga 2007. godine i doktorirala pod mentorstvom dr. sc. Ive Goldsteina.

Primarno područje istraživanja joj je društvena povijest Prvoga svjetskoga rata na području Hrvatske i Slavonije, a posebice povijest zdravstva, istaknutih medicinskih djelatnika i djelovanje dobrotvornih društava. Sekundarno područje istraživanja bazira se na lokalnoj povijesti, gdje središnje mjesto zauzima povijest Pakraca, o čemu je napisala knjigu „Krhotine povijesti Pakraca – povijest naselja od prapovijesti do 1918. godine“ te jedno poglavlje u knjizi o gradovima RH.



Autorica je još 26 znanstvenih radova objavljenih u domaćim znanstvenim časopisima i publikacijama, od ukupno 35 biografskih jedinica navedenih u CROSBI-ju. Surađivala je s Leksikografskim zavodom „Miroslav Krleža“ u ediciji Hrvatske enciklopedije te s Galerijom „Klovićevi dvori“ na izradi kataloga u sklopu izložbe o Slavoniji.

Članica je Društva za hrvatsku povjesnicu i Udruge za istraživanje povijesti žena „Klio“ u sklopu koje je održala javno predavanje o problematici istraživanja povijesti žena. U sklopu Aktiva za nastavnike osnovnih, odnosno srednjih škola, u organizaciji izdavačke kuće „Profil“, održala je dva javna predavanja o problematici Prvoga svjetskoga rata. Trenutačno je zaposlena na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.

izvor: Pakrački list




VIŠE NA TEMU:
PAKRAC
BOLNICA
GROBLJE
PREDAVANJE

Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Podržavate li porez na nekretnine?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI