Drakonske kazne za sve one koji uvezu neke od invazivnih vrsta životinja
30.3.2022. | 13:06
večernji.hr
Pregleda: 2688
FOTO: istockphoto
Hrvatska još nema svoju službenu crnu listu odnosno popis invazivnih vrsta životinja koje bi mogle istisnuti domaće vrste. No takva lista na kojoj su životinje i biljke koje izazivaju zabrinutost znanstvenika postoji na razini Europske unije i na njoj je trenutačno 66 vrsta. Od tih 66, trećina se može vidjeti i u Hrvatskoj! Za neke nema podataka Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kod nas su prisutne 23 takve vrste, od mungosa i rakuna do japanskog hmelja.
Za neke nema podataka Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kod nas su prisutne 23 takve vrste, od mungosa i rakuna do japanskog hmelja.
– Vrste s crne liste i popisa EU ne smiju se unositi na područje Hrvatske osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom, a ne smiju se stavljati na tržište, razmjenjivati, držati ili uzgajati čak ni u kontroliranim uvjetima kao ni uvoditi u prirodu – pojašnjavaju. Postoje neke iznimke poput one da posjednici životinja koje se ne drže u komercijalne svrhe smiju držati te životinje do kraja njihova života ako su bile kućni ljubimci prije njihova uvrštenja na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Hrvatskoj. Postoji i tzv. bijela lista s popisom stranih vrsta koje ne predstavljaju ekološki rizik, pa je njihovo stavljanje na tržište i uzgoj u kontroliranim uvjetima moguć bez ograničenja ili pod određenim uvjetima, no ne potiče se njihovo nekontrolirano puštanje u prirodu.
To su, na primjer, kanarinac, nimfa, tigrica, pjevajuća papiga, razne vrste akvarijskih ribica... Postoji i tzv. siva lista koja se još naziva i watch lista, s vrstama za koje stručnjaci još nemaju dovoljno podataka o utjecaju na okoliš. – Na sivoj se listi obično nalaze strane vrste koje bi u skoro vrijeme mogle kolonizirati određeno područje, na primjer vrste koje su prisutne u susjednim državama – napiminju u Ministarstvu. Na popisu stranih invazivnih vrsta s Unijine crne liste koje su uočene u Hrvatskoj nalaze se i mungos, nutrija, rakun, bizamski štakor, kunopas, egipatska guska, signalni rak, mramorni rak, rotan, bezribica, sunčanica, crvenouha/žutouha kornjača, cigansko perje, divovski svinjski korov, žljezdasti nedirak, japanski hmelj...
Novčane kazne za prekršitelje su velike. Od 100.000 do 500.000 kuna prijeti tvrtki koja uvodi strane vrste u prirodu, uzgaja ih i stavlja na tržište bez dopuštenja te time nanese štetu prirodi. Za fizičke osobe kazne su od 15.000 do 50.000 kuna, a za obrtnike od 60.000 do 150.000 kuna. Nešto manje su kazne za one koji kao posjednici stranih vrsta ne spriječe njihov bijeg u prirodu ili ih koriste za istraživanja i proizvodnju medicinskih proizvoda bez dopuštenja. Javili se na e-savjetovanje U prosincu su otvorena savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o planovima upravljanja ciganskim perjem i žljezdastim nedirkom. Te su dvije vrste uvrštene na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU 1. kolovoza 2017. pa su države članice dužne uspostaviti učinkovite mjere kojima će se na najmanju moguću mjeru svesti negativan učinak na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili gospodarstvo.
Kako su te dvije strane vrste biljaka široko rasprostranjene u Hrvatskoj, planovima upravljanja osmišljene su aktivnosti s ciljem njihova iskorjenjivanja na prioritetnim lokacijama, edukacija javnosti i drugo. Žljezdasti nedirak suzbijat će se u deset županija, a cigansko perje u njih 14. Na e-savjetovanje javilo se i Romsko nacionalno vijeće, kao krovna udruga za ostvarivanje i zaštitu prava Roma u Hrvatskoj, koje upozorava da naziv cigansko perje u ovom kontekstu stvara negativne konotacije pa ga, smatra, treba izbjegavati. – Posebno je to važno u svjetlu činjenice da plan predviđa, pored ostalog, provođenje kviza za provjeru znanja prilagođen učenicima osnovnih škola.
Nismo sigurni da učenici, posebno oni koji pohađaju osnovne škole, nakon što budu uključeni u sadržaje koje ovaj plan predviđa neće povezati pojam ‘’ciganski’’ s pojmom ‘’romski’’. Pokušajte zamisliti situaciju u kojoj su jedan ili više učenika koji u ovoj edukaciji sudjeluju pripadnici romske nacionalne manjine i u tom kontekstu, zajedno s ostalim učenicima svog razreda, slušaju o “ciganskom perju kao invanzivnoj vrsti”, potrebi “iskorjenjivanja ciganskog perja”, korištenju “kemijske i mehaničke metode iskorjenjivanja”... – navode u Romskom nacionalnom vijeću.
(Izvor: vecernji.hr)
