EU bez dogovora o zakonu koji treba spriječiti uvoz proizvoda povezanih s krčenjem šuma
FOTO: istockphoto
Komisija je napravila odličan početak zakona protiv krčenja, ali je ostavila puno rupa koje treba zakrpati, neki su od komentara na različite stavove država članica.
Države članice EU ne slažu se oko detalja prijedloga usmjerenog na sprječavanje uvoza proizvoda u Europu koji su povezani s krčenjem šuma. Istovremeno je veliki pritisak Francuske, koja je zahtjev postavila kao glavni prioritet tijekom svog rotirajućeg predsjedanja EU.
Prema njemu, novi zakon treba jamčiti da proizvodi koje građani kupuju, koriste i konzumiraju na tržištu EU ne doprinose globalnom krčenju i degradaciji šuma.
Kako izvještava Euractiv nacrt prijedloga zakona o krčenju šuma Europske komisije, koji je predstavljen još u studenom 2021. godine, prvi put uvodi zahtjev da tvrtke koje prodaju određene proizvode moraju dokazati da oni ne potječu iz iskrčenih šuma. Podsjećamo, glavni uzrok krčenja šuma je ekspanzija poljoprivrednog zemljišta radi proizvodnje soje, palminog ulja, govedine, kave i drugog.
Dok ministri okoliša vode brigu o novom zakonu, francusko predsjedanje Vijećem Europe zatražilo je od ministara poljoprivrede mišljenje o nizu ekosustava koje zakon treba zaštititi, listu proizvoda koje treba pokrivati i kako se posvetiti borbi protiv degradacije i krčenja šuma.
"Postoje slučajevi u kojima može biti opravdano primijeniti naše standarde proizvodnje na uvoz", izjavio je Janusz Wojciechowski, povjerenik EU za poljoprivredu. Kako dodaje, sasvim je logično da zemlje imaju pitanja o implementaciji odredbi, s obzirom na to da su pregovarači na početku razgovora i rada na tekstu.
Hrvatska suzdržanaPrijedlog je naišao na podršku nekoliko država, uključujući Njemačku i Austriju, a neke su tražile da uredba ide korak dalje.
Naime, Cipar je predložio uključivanje starih šuma, dok su Njemačka, Finska i Litvanija podržale ideju proširenja liste roba na koje se zakon odnosi na proizvode poput soje, palminog ulja, govedine i kave.
"Vrijeme je da se EU uozbilji u osiguravanju posvećenosti očuvanju šuma i da ne ubrzavamo krčenje šuma", izjavio je njemački ministar poljoprivrede, Cem Özdemir.
No, nisu sve zemlje članice bile oduševljene prijedlogom, a posebno su bile kritične skandinavske zemlje. Dok su Slovenija, Hrvatska i Mađarska bile suzdržane jer se ne slažu u potpunosti s planom.
Danska je, primjerice upozorila da se uredbom mora potruditi kako bi se izbjegli "negativni efekti prelijevanja" na druge ekosustave visoke vrijednosti bioraznolikosti.
Julien Denormandie, francuski ministar poljoprivrede, je na pitanje o razlikama u mišljenjima tijekom konferencije za novinare inzistirao da postoji "konsenzus", ali je priznao da postoji nekoliko otvorenih pitanja u vezi sa suštinom teksta, posebno definicija različitih koncepata koji su inherentni konceptu krčenja i uvezenog krčenja šuma.
Rasprava će se odužitiMinistri zaštite okoliša raspravljat će o prijedlogu na svom sljedećem sastanku Vijeća 17. ožujka. Francuska je izrazila ambicije da usvoji zaključke tog mjeseca, međutim Europski parlament trenutno ne planira usvojiti svoj stav prije srpnja.
"Komisija je napravila odličan početak zakona protiv krčenja, ali je ostavila puno rupa koje treba zakrpati", rekla je aktivistica Greenpeacea EU za poljoprivredu i šumarstvo Sini Eräjää. Kako kaže, ministri moraju osigurati da novi zakon ne pokriva samo šume, već i sve ekosustave koji su očišćeni za poljoprivrednu ekspanziju i odnositi se na sve proizvode koji dovode prirodu u opasnost, a ne samo na nekoliko njih.
COCERAL, FEDIOL i FEFAC, koji predstavljaju trgovinu žitaricama i uljaricama u EU i industriju stočne hrane, objavili su zajedničku izjavu u kojoj upozoravaju da će, umjesto podrške povećanju lanaca opskrbe bez krčenja, ovaj prijedlog imati važne negativne posljedice.
Prije svega se misli na nedostatak ponude u EU što će neminovno dovesti do visokih cijena i ugrožavanja konkurentnosti prehrambenog lanca i stočne hrane, kao i do minimalnog utjecaja na krčenje zbog nedostatka poticaja za transformaciju praksi na terenu.
(Izvor: Agroklub.com)
