euro
(FOTO: evarazdin.hr)
Hrvatska ulazi u europodručje s 1. Sječnja 2023.godine, a referenduma o uvođenju eura neće biti. Ono što većinu građana zanima je hoće li zbog uvođenja eura rasti cijene?
Potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da utjecaj uvođenja eura na cijene treba pozorno pratiti i za vrijeme priprema za uvođenje eura te prevenirati da ne dođe do značajnijeg rasta cijena. Podsjetio je da se kod uvođenja eura jedno vrijeme usporedo prate cijene proizvoda u dvije valute, a kako bi se između ostalog građani naviknuli i na cijene u valuti koja se uvodi.
"Dosadašnja iskustva država koje su pristupale eurozoni pokazuje da je to donijelo prednosti i građanima i gospodarstvu. Ulaskom u euro područje nestat će valuti rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala i sigurni smo da će to imati dodatni efekt na naš kreditni rejting", istaknuo je premijer.
Također je rekao kako se usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama može zaključiti da su bruto plaće znatno povećane u odnosu na rast cijena odnosno da je efekt uvođenja eura bio taj da su plaće rasle više od cijena. "Znači, životni standard je znatno porastao nakon uvođenja eura", naglasio je.
Tečaj najvjerojatnije 7.53
7.53 središnji je paritet koji je odredila Europska središnja banka, a Vujčić je rekao kako će upravo taj tečaj najvjerojatnije biti onaj po kojemu ćemo ući u eurozonu.
"Sve zemlje do sada, osim jedne, ušle su upravo po tom tečaju u kojem su bile u ERM-u. Prema tome, možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da će i za Hrvatsku upravo to biti fiksni tečaj. I tu nema, moram ponovno napomenuti, onda prodajnog, kupovnog tečaja, nego se sve transakcije obavljaju upravo po tom jednom fiksnom tečaju, što je opet zaštita potrošača", rekao je Vujčić.
Uskoro se u dućane uvode dualne cijene
"Odnosno, koristit ćemo iskustva svih zemalja do sada koje su uvodile euro i koja su se pokazala dobrima. Naprimjer, objavljivanje cijena unaprijed, prije uvođenja eura i nakon uvođenja eura, tako da svatko - ide li u dućan kupovati namirnice, ide li u kafić piti kavu - može vidjeti mjesecima unaprijed kolika je cijena u eurima toga istoga što će biti od 1. siječnja opet samo u eurima. I nakon toga će se nastaviti tako dualno objavljivanje cijena, tako da potrošač ne može biti ni na koji način doveden u zabludu", rekao je Vujčić.
Vujčić je najavio i izradu etičkog kodeksa, u sklopu čega će tvrtke tražiti da obećaju fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Na pitanje imaju li alate da ih se drži pod nadzorom, Vujčić je rekao kako se nikome ne može reći gdje će biti cijene, ali da će pritisak javnosti, nadgledanje i transparentnost polučiti rezultate.
Rokovi zamjene novčanica i kovanica u kune
"Za razliku od novčanica kuna koje će se u euro mijenjati neograničeno vrijeme, kovanice kuna mijenjat će se samo tri godine. Prvu godinu će se mijenjati kod banaka, a potom dvije u HNB-u", objasnio je Mavriček te dodao kako će se vraćene kovanice kune skladištiti na površini od oko 2000 m2.
Smatra da je kovanje eura jeftinije od toga da nam ih radi netko drugi.
Kada je riječ o papirnatim eurima, Mavriček je rekao kako se euronovčanice posuđuju od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.
"Vraćanje euronovčanica ide kroz buduće narudžbe euronovčanica. One se tijekom svog životnog vijeka troše, recimo u godinu dana se pohabaju, i onda se mijenjaju. Mi za te količine trebamo naručiti nove količine i onda kod tih narudžbi naše nove količine se uvećavaju za određeni postotak kako bi se mogle vratiti eurosustavu", objasnio je.
Dakle, od novih narudžbi Hrvatska kupuje sljedeće novčanice.
"Za novčanice još nemamo informaciju kolika je cijena izrade, a za one koje se posuđuju daje se kolateral i to je stvar dogovora koji će se potpisati s ECB-om i zemljom od koje ćemo posuditi novčanice", rekao je Mavriček.
(IZVOR: www.index.hr)