Evo koliko je Hrvata lani odselilo iz Hrvatske, a koliko ih se vratilo
Stručnjaci izračunali kada će stati iseljavanje Hrvata, evo koliko nam još treba
(FOTO: 034 portal)
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se u 2021. iz inozemstva doselilo 29.6 posto hrvatskih državljana i 70.4 posto stranaca, a odselilo se 64.2 posto hrvatskih državljana i 35.8 posto stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad, prenosi Gradonačelnik.hr.
Najviše se dolazi iz BiH, a odlazi u NjemačkuOd ukupnog broja doseljenih osoba, 22.4 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba, najviše osoba odselilo se u Njemačku (32.3 posto). Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45.9 posto).
Tijekom 2021. godine mjesto stanovanja unutar RH promijenile su 71.864 osobe. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2021., najviše osoba (40.5 posto) selilo se između županija, dok se između gradova/općina iste županije selilo 38.5 posto osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21 posto osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2021. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji.
Velika Gorica, Križevci i Samobor imali su najbolji omjer doseljenih i odseljenihNajveći broj doseljenih stanovnika (iz inozemstva i unutar zemlje), u odnosu na odseljene, imali su prošle gradovi Velika Gorica, Križevci, Samobor, Čakovec, Dugo Selo, Solin, Sveti Ivan Zelina, Zadar, Sveta Nedelja i Duga Resa.
U Veliku Goricu lani je doselilo 450 osoba više nego što ih je odselilo (iz drugih krajeva RH i inozemstva), u Križevcima je ta razlika 421, Samoboru 375, Čakovcu 370, Dugom Selu 339, Solinu 221, Svetom Ivanu Zelini 211, Zadru 189, Svetoj Nedelji 161 i Dugoj Resi 147.
U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo imao je Grad Nin, 2.80 posto, a prate ga Donja Stubica s 2.44 posto, Križevci s 2.21 posto, Dugo Selo s 1.90 posto, Vis s 1.61 posto, Novalja s 1.55 posto, Duga Resa i Sveti Ivan Zelina s 1.44 posto, Cres s 1.42 posto i Čakovec s 1.36 posto.
Najveći migracijski saldo s inozemstvom lani su imali Križevci, u kojima je 378 više osoba doselilo iz inozemstva nego što se odselilo u inozemstvo. Slijedi Čakovec s 268 više doseljenih osoba izvana nego odseljenih preko granice, pa Split, gdje je migracijski saldo s inozemstvom bio 190, Sveti Ivan Zelina sa 134, Duga Resa 103, Zadar 101, Donja Stubica 100, Velika Gorica 97, Ivanec 79 i Jastrebarsko s 59 više onih koji su se doselili nego odselili preko granice.
U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo s inozemstvom, od 1.98 posto, bio je u Križevcima, 1.88 posto u Donjoj Stubici, Ninu 1.73 posto, Dugoj Resi 1.01 posto, Čakovcu 0.98 posto, Svetom Ivanu Zelini 0.91 posto, Starom Gradu 0.75 posto, Ivancu 0.62 posto, Krku 0.61 posto i Novalji 0.57 posto.
(IZVOR: www.gradonacelnik.hr)
