Građani zabrinuti jer plaćamo previsoke bankarske naknade: ʺI dalje nas pelješe!ʺ
Bankomat
(FOTO: hrt)
U moru različitih nameta koji nas svakodnevno pritišću možda se najteže nosimo s onima koje naplaćuju banke. Prihodi od kamata, naknada i provizija glavni su prihodi 20 različitih bankarskih institucija u Hrvatskoj. Bankama plaćamo više od 200 naknada. Primjerice - otvaranje, zatvaranje i vođenje tekućeg računa nije besplatno. Banka će vam naplatiti i izdavanje potvrde o transakciji, promjenu pina, raniju otplatu rate kredita..... popis je poduži.
Iva Tadić, iako nevoljko, s bankom mora imati posla. Svakog mjeseca samo za vođenje računa plaća naknadu od 55 kuna.
- Što se tiče naknada, banke nas i dalje "pelješe". Ako uzmemo neki paket koji košta 50 ili 60 kuna, zašto moramo dodatno davati naknadu za provedene naloge? Razmišljam da kada dobijem plaću, da ju dignem, da ju ne ostavljam niti jednog trenutka, niti da koristim internet bankarstvo, rekla je.
Ne pomaže joj ni da promijeni banku. Jer, kaže, iznosi naknada od banke do banke ne razlikuju se znatno.
- Imam start paket koji košta 55 kuna, pa puta 12 mjeseci, a onda još preko 200 kuna moram platiti neke transakcije za režije, dodatno ih plaćam 2 kune. To nije problem samo nas klijenata, to je velik problem i klijenata koji imaju poslovne račune, dodala je.
A to se odnosi na naknade za poslovanje s građanstvom. Ako je riječ o pravnoj osobi, banka ubire i do tisuću kuna na mjesec. Kod većine banaka naknade za transakciju su od jedne do tri kune, neovisno o iznosu računa. Tarifa je povoljnija ako se, primjerice, plaća račun u istoj banci, a skuplja ako se plaća nekomu s računom u drugoj banci.
Mnoge je iznenadila naknada za podizanje vlastitog novca u poslovnici.
- Naplaćuje se podizanje vlastitog novca, to nikako ne mogu shvatiti ili opravdati. To je naš novac, do njega želimo doći ili putem bankomata ili direktno na šalteru poslovnice, nebitan je način podizanja novca. Mislim da se takve stvari ne bi smjele naplaćivati, mislim da su naknade uopćeno previsoke, rekla je Ana Šimić iz Šibenika.
Regulator na tržištu je Hrvatska narodna banka. Na njihovim stranicama ili aplikaciji mHNB moguće je na jednome mjestu usporediti najčešće naknade.
- HNB na svojoj web stranice i putem mobilne aplikacije omogućila je usporedbu naknada koje građani najčešće koriste ili ih izlažu najvećem ukupnom ili pojedinačnom trošku. Tako potrošači na jednostavan način mogu usporediti naknade povezane s platnim uslugama koje ih najviše zanimaju, rekao je Bruno Vukoja, direktor Direkcije za nadzor platnog prometa u HNB-u.
No, korisnici bankarskih usluga smatraju da bi HNB, osim informacija, trebao utjecati na banke da smanje broj bankarskih naknada ili da one budu niže.
- Visina naknade je poslovna odluka svake banke, a na nama potrošačima je da odaberemo uslugu koja najbolje odgovara našim potrebama. Naknade su više manje, jednake u svim zemljama EU, dodao je Vukoja.
Potrošači nemaju previše izbora. Cijene naknada u bankama variraju samo neznatno. Jedina je njihova obveza o naplaćenim naknadama izvijestiti klijenta. Osim u općim uvjetima, prije i nakon izvršenja usluge. Zbog pandemije koronavirusa padaju prihodi banaka od naknada i provizija. Građani su zbog toga zabrinuti jer mogući je scenarij da banke uvedu nove naknade.
Sve je manje onih koji odlaze u banke po novac, a bankarski sustav sve se više digitalizira. Gotovo sve usluge mogu se platiti putem aplikacija. Stoga klijenti očekuju da broj naknada, zbog manjeg opsega posla bankara, u budućnosti bude manji, a usluga sigurna i transparentna.
izvor: www.hrt.hr
