HDZ-ova Hrvatska nije zemlja za starce
12.8.2024. | 15:46
Priopćenje Mitar Obradović
Pregleda: 4611
FOTO: Ustupljene fotografije
Predizborno i postizborno vrijeme
HDZ je 2015.g. građanima obećao udio mirovine u plaći od 60 %, a tada je omjer bio oko 48 % (prema današnjoj metodologiji mjerenja tada je bio i preko 50 %). Međutim danas, nakon devet godina ne samo da nismo niti blizu te obećane brojke, već nismo niti blizu tadašnjeg omjera. Plenković je pun priče kako je puno učinio za umirovljenike te kako je umirovljenicima podigao standard. Međutim stvarni podaci pokazuju nešto posve drugo:
Konstantno zaostajanje mirovina za plaćama za vrijeme HDZ-ove vladavine
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje konstantan je zaostatak mirovina u odnosu na plaća te je tako od 01.01.2009.g. do 31.12.2023.g. prosječna mirovina porasla za ukupno 151,85% a prosječna plaća za 217,74 %. Prije deset godina udio prosječne mirovine u odnosu na plaću bio je 48,3 % a danas je 43,66 % (nije moguće točno usporediti podatke iz 2014. i 2023. budući je HZZO od 2014. promijenio metodologiju izračuna prosječne mirovine – iz izračuna je izbacio mirovine koje se isplaćuju prema međunarodnim ugovorima koje su u prosjeku niže). Prema metodologiji iz 2014. godine prosječna mirovina bi bila znatno manja od 578,09 € kolika je za mjesec lipanj, tako da je došlo do realno znatno većeg umanjenja udjela mirovina prema plaćama.
Za vrijeme svih HDZ-ovih vlada zaostatak udjela mirovina u odnosu na plaće je rastao, tako je i za vrijeme vladavine HDZ-a od 01.01. 2016.g. do 31.12.2023.g. prosječna plaća porasla za 65 % a prosječna mirovina za 44 %, zbog čega je i smanjen udio prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću s 48 % od prije deset godina na današnjih (HDZ-ovih) 43,66 % (znatno manje prema metodologiji iz 2014.g.)
U navedenom razdoblju (od 01.01.2016.g. -31.12.2023.g.) ukupna stopa inflacije je bila 28,9 %, tako da je u stvari došlo samo do velikom nominalnog porasta plaća i mirovina a realno su mirovine vrlo malo rasle (ili nimalo s obzirom na enormni rast cijena osnovnih potrepština).
Porast mirovina u odnosu na plaće jedino od 2012.-2015.g.
Jedina vlada za čije vrijeme je porast mirovina bio veći od porasta plaća je SDP-ova vlada (od 2012.g. -do 2015.g.) kada je porast mirovina (4,6%) bio veći od porasta plaća (3,6%).
Odnos plaća i mirovina prema zemljama nastalih raspadom Jugoslavije
Često se volimo hvaliti s podacima o usporednom standardu s zemljama biše zajedničke države, ali kada usporedimo podatke vezano za visinu mirovina i odnose mirovina prema plaćama u zemljama s kojima smo dijelili isti mirovinski sustav vidimo da razloga za hvalu :
*Podaci u tablici su iz mjeseca svibnja ili lipnja 2024.g.
Iz podataka je vidljivo kako je u Hrvatskoj najlošiji udio prosječne mirovine prema prosječnoj plaći (43,66%). U BiH je taj omjer 47%, Srbiji 49%, Sjevernoj Makedoniji 50%, Sloveniji 54% i Crnoj Gori 60%.
Prema odnosu mirovine i plaće u Crnoj Gori prosječna mirovina u Hrvatskoj bi iznosila 794€ umjesto sadašnjih 578,09€.
Očito je da su hrvatski umirovljenici u okruženju najlošije prošli, te da hrvatska vlada od svih zemalja u okruženju izdvaja relativno najmanje sredstva za svoje umirovljenike. Kada se uzmu u obzir cijene režija, osnovnih namirnica i lijekova koje su jeftinije u zemljama iz okruženja, ne postoji realna razlika u životnom standardu hrvatskih i ostalih umirovljenika zemalja okruženja koje nisu u EU.
Kolike su plaće i mirovine u EU u odnosu na hrvatske
Prosječna mirovina u Europi trenutno je oko 1.400,00 eura. Prosječna hrvatska mirovina od 578,09 € iznosi tek 41% prosjeka EU.
Trenutna prosječna neto plaća u EU iznosi 2.354 € a u Hrvatskoj 1324 €, odnosno 56,24 % u odnosu na prosjek EU.
Koliko bi trebalo dodatno potrošiti kako bi Hrvatska imala europski i Crnogorski prosjek
Prosječna europska mirovina u odnosu na prosječnu europsku plaću iznosi oko 60% ( kao u Crnoj Gori). Da bi mirovine dosegle iznos od 60% plaće, kao u Crnoj Gori ili EU te da bi dostigle visinu 56,24 % posto prosječene europske mirovine kao što je slučaj s hrvatskim plaćama (koje su 56,24 % u odnosu prema europskim plaćama) potrebno je dodatnih 2.900.000.000,00 € (trenutno je godišnji trošak oko osam milijardi eura).
Tko je umirovljenicima ukrao mirovine
Plenković umjesto da je ispravio nepravdu prema umirovljenicima, on je tijekom proteklog razdoblja samo znatno povećao plaće javnim i državnim službenicima te državnim dužnosnicima, čime ih je znatno približio plaćama razvijenih zemalja EU. Hladno je povećao proračunska izdvajanja za 1,5 milijardu eura za državne i javne službenike kako bi dostigli europske plaće a umirovljenici se po prosjeku svojih mirovina bore s zemljama Balkana i za goli opstanak.
Za jedne je ova vlada majka a za umirovljenika maćeha.
Plenković je Superhik moderne Hrvatske
Pri podjeli naših sredstva Plenković se ponaša kao Superhik današnjice te sredstva koja pripadaju umirovljenicima, po europskim i Crnogorskom pravilima za raspodjelu sredstava za mirovine, otima umirovljenicima i dijeli ih ministrima kako oni više ne bi krali. Nebitno mu je što su zbog toga mnogi umirovljenici prisiljeni kopati po kontejnerima, jer mu je očito bitno samo da ministri prestanu krasti. Na žalost ova priča nije strip o Alan Fordu već je hrvatska realnost.
Što čine umirovljenici???
U najvećem dijelu glasaju za HDZ ( ne shvaćajući da time podržavaju daljnju pljačku i ponižavanje umirovljenika), osnovali su dvije stranke- jedna koalira s HDZ-om te od njih nemaju nikakve koristi. Dakle i sami umirovljenici u velikom broju podržavaju ovakvu politiku prema samima sebi.
Hrvatska nije zemlja za normalan život umirovljenika
Iz nabrojanih podataka je vidljivo kako hrvatska vlada vodi brigu o umirovljenicima u odnosu na ostale zemlje EU i ostale zemlje našeg okruženja koje nisu u EU.
Umirovljenici strpljivo čekaju zasluženu i obećanu pristojnu mirovinu, ali mnogi je nisu dočekali, a pod ovakvom vlašću je mnogi neće niti dočekati (u tu kategoriju ne ubrajam povlaštene mirovine koje su opet priča o drugačijim nepravdama).
Smatram da bi svaki umirovljenik prije izlaska na biralište trebao znati ove podatke, koji nisu ispolitizirani već su gole činjenice, kako bi mogao pravilno prosuditi kome treba, odnosno kome ne bi trebao dati glas.
Predsjednik ŽO SDP-a Požeško-slavonske županije, Mitar Obradović, v.r.
