Heroji slavonskih planina: Za HGSS Stanicu Požega ne postoji nemoguća misija
5.9.2021. | 11:27
Kristina Šimić
Pregleda: 4681
FOTO: Josip Kraker privatni album
HGSS stanica Požega s radom je započela 1969 godine, a osnivanju je prethodilo dugogodišnje bavljenje alpinizmom, planinarenjem te posebice skijanjem u prostorima slavonskih planina. Stanica Požega jedna je od operativnih snaga Sustava Civilne zaštite. Zadužena je za djelovanje na području Požeško – slavonske županije, a po potrebi i diljem Lijepe naše. Stanica ima sjedište u Požegi te Ispostavu Pakrac, a djeluje s ukupno 42 člana specijaliziranih za spašavanja u stijenama, speleološkim objektima, u zimskim uvjetima te specijaliziranih za akcije traganja i spašavanja na kopnu, vodi i iz zraka. Godišnje članovi odrađuju preko 50 intervencija i akcija traganja i spašavanja od kojih se 50% odnosi na akcije izvan Požeško-slavonske županije jer se angažman specijaliziranih članova traži diljem Hrvatske. Iz godine u godinu bilježe rast broja intervencija, s obzirom na razvoj aktivnog turizma i adrenalinskih sportova na teže pristupačnim područjima.
Kada spojite ljude različitih ekspertiza, ali istih životnih vrijednosti i ljudskih osobina koje nadmašuje granice altruizma i humanosti, dobijete uspješan tim ljudi okupljenih oko HGSS Stanice Požega. Svoje slobodno vrijeme nesebično poklanjaju drugima, na usluzi su građanima u bilo koje doba dana, kroče putevima kojima drugi ne umiju, i pronalaze rješenja u naizgled bezizlaznim situacijama; sve to potpuno besplatno jer za svoj rad ne primaju plaću. Iako o svojim hrabrim poduhvatima rijetko govore, lokalna zajednica odavno je prepoznala njihovu žrtvu pa slobodno možemo reći da HGSS Stanica Požega svojim postojanjem itekako olakšava živote stanovnika Zlatne doline.
Da biste postali članom HGSS-a, savršeno organizirane obitelji zasnovane na prijateljstvu, disciplini i timskom radu, osim neizmjerne količine empatije i čovjekoljublja potrebne su vam i neke psiho-fizičke vještine.- Iako posao koji radimo radimo profesionalno, u ovome smo svi volonteri. Da bi se postalo članom HGSS-a, zahtjeva se određena psiho-fizička spremnost, završena planinarska škola te se očekuje da osoba već vlada određenim sposobnostima koje se nadograđuju našim sustavom školovanja. Ovisno o kvalifikacijama, svaki član ima svoju ulogu u kojoj se maksimalno angažira. Ukoliko osoba nije sklona timskom radu, nema osjećaja odazvati se na poziv u akciju u bilo koje vrijeme, onda ta osoba ne može naći svoje mjesto u našem timu. Školovanje je dugotrajno i potrebno je puno vremena posvetiti tom dijelu, a paralelno s edukacijom tu su i redovne aktivnosti, vježbe, dežurstva i na kraju, ono zbog čega postojimo, akcije i intervencije.- pojašnjava pročelnik HGSS Stanice Požega, Josip Kraker.
Pročelnik Josip Kraker profesionalni je vatrogasac zaposlen u JVPG Požega već šesnaest godina, a petnaest godina volontira u HGSS-u. Prisjećajući se svojih početaka danas će reći -Spašavanje i pomaganje drugima moj je posao, a uz HGSS to mi je postao stil života. Svaki spašeni život bilo na poslu ili u HGSS-u meni je dodatna energija i motiv za daljnjim usavršavanjem, a sve kako bi sutra bio u stanju pomoći u bilo kojoj intervenciji ili situaciji u kojoj su ugroženi ljudi. Razlog moga priključenja HGSS-u bila je jedna vatrogasna intervencija u kojoj smo spašavali osobu iz bunara. Osoba je spašena, ali ja osobno nisam bio zadovoljan jer na svjetskoj razini takva spašavanja se rade sa specifičnom opremom koja se koristi u HGSS-u. Zbog toga sam krenuo na dodatna usavršavanja prema HGSS-u. Iako s ciljem usavršavanja, zavolio sam HGSS, zavolio sam krug ljudi, stekao nova prijateljstva diljem Hrvatske i to zahvaljujući tadašnjem pročelniku HGSS stanice Požega, dr. Dariu Švajdi, usudim se reći jednoj od ikona HGSS-a, pod čijom sam palicom postao ono što danas jesam, gorski spašavatelj, pročelnik HGSS stanice Požega.
Iako je u svojih petnaest godina predanog rada prošao zaista svašta, pročelniku Krakeru posebnu su bitne akcije spašavanja dementnih osoba koje zbog svog stanja dolaze u po život opasne situacije. -Takve akcije su one koje su urezane u sjećanje, ona lica sretnih obitelji nakon pronalaska njihovih bližnjih, to je poseban osjećaj- pojašnjava.
Ne postoje dvije identične prirodne katastrofe niti dvije identične akcije spašavanja, ali svaka akcija predstavlja opasnost te nosi dozu rizika i straha bez obzira koliki profesionalac bili. O strahu i stresu kao neizostavnim dijelovima posla pročelnik Kraker govori-Strah mora biti prisutan jer ako ga nema onda bi nastradali u poslu koji radimo. Sve što radimo, radimo po pravilima, naučenim procedurama s atestiranom opremom i tu grešaka ne smije biti. Naravno da uz to dolazi i stres, ali zbog timskog rada uvijek jedan drugome pomažemo, pa i ako je neka situacija nelagodna uvijek ima netko od nas tko će to odraditi bez problema. Budući da mi je spašavanje posao u vatrogastvu, mi vatrogasci smo poznati po crnom humoru pa se na taj način i „ispušemo“ kako bi nam bilo lakše, ali nekad teške situacije ipak potisnemo u sebe i nastojimo ih se ne prisjećati. Svatko se s teškom situacijom nosi na svoj način, ali zasada u HGSS-u nema problema, nikome nije bila potrebna psihološka pomoć. Kao što sam rekao, tim ljudi i okruženje su dobri i to je najbitnije za obavljanje posla.-
Požeština se već bezbrojno puta uvjerila u efikasnost i stručnost HGSS Stanice Požega. Svakom novom akcijom spašavanja povjerenje između građana i članova HGSS jače ,raste i razvija se u jednu tihu zahvalnost i divljenje za sve što ovi ljudi čine iz posve plemenitih razloga. Ulaganje u ljudski potencijal i neprekidno usavršavanje cilj je kojem teži HGSS Stanica Požega.- Unazad nekoliko godina idemo samo naprijed, svako tapkanje na mjestu je korak unatrag. Maksimalno radimo na ulaganjima u infrastrukturu (prostor u Požegi je pri završetku, a prostor u Pakracu uskoro kreće s uređenjem), obnavljamo vozni park kroz projekte te ulaganja jedinica lokalne i regionalne samouprave, radimo na educiranju i specijaliziranju naših članova, radimo na „preventivnim“ projektima kako bi educirali građane.
Plan je da opremimo svakog spašavatelja jer nam se to pokazalo kao nedostatak u zadnjim akcijama gdje smo pomogli vatrogascima i građanima grada Požege koji su zbog nevremena imali štete na objektima. Do sad su neki članovi sami nabavljali svoju opremu za spašavanje, ali to nema smisla i tu jednostavno moramo napraviti veći iskorak jer u skoroj budućnosti moramo biti spremni na sve izazove. Za sve to što radimo trebamo financijska sredstva, oprema je skupa, vozila treba održavati jer tamo gdje ih mi koristimo često su teški tereni i za vozila pa se češće kvare tako da ovisno o financijskoj potpori koju dobivamo od općina, gradova i Županije ovisi koliko ćemo ići i naprijed. Trenutno smo financijski na razini održavanja hladnog pogona, a o nabavci nove opreme trenutno ne možemo razmišljati.-govori pročelnik Kraker.
Na prostoru Požeško-slavonske županije u zadnje dvije godine većina djelovanja HGSS Stanice Požega odnosila se na potražne akcije za dementnim osobama, a nešto rjeđe planinara i gljivara. Danas, s porastom turističke ponude na Psunju i Papuku raste i broj akcija spašavanja. -Ako govorimo o spašavanjima lokalnih stanovnika ili turista na razini cijele Hrvatske, onda mogu reći da se 80% naših akcija odnosi na lokalno stanovništvo. Iako su nam Česi simpatični i kroz medije se misli da samo njih spašavamo, statistika je drugačija i više spašavamo naše neodgovorne građane.-naglašava pročelnik.
Nasreću u našoj županiji nema posebno opasnih brdskih predjela, iako za nepripremljenog čovjeka svaki put u gorje može biti potencijalno opasan. Kalendarski se približavamo jeseni šarenih boja, koja će zasigurno svojim koloritom privući mnoge zaljubljenike u prirodu. Stoga, ukoliko ne želite postati inspiracija za slijedeću izložbu tweetova HGSS-a, ne bi bilo zgorega pročitati savjete koje nam za kraj donosi pročelnik HGSS Stanice Požega, Josip Kraker. -Za sigurnije kretanje gorjima svakako nabavite planinarsku kartu. Ne oslanjajte se na karte s pametnih uređaja jer ako se isprazni baterija, nemate ni kartu. Uvijek krećemo s dobro planiranim izletom, a to je dakle vrijeme kretanja, vrijeme trajanja puta i planirani povratak. O svom planiranom putu obavijestite bližnje, ovisno o vremenskim uvjetima dobro se odjenite i ponesite rezervnu odjeću, ponesite dovoljno tekućine, napunite mobitel, ponesite svjetiljke ako vas slučajno uhvati mrak. Ako trebate bilo kakvu informaciju slobodno nas kontaktirajte jer bolje da vam pomognemo prije vašeg planiranog puta, nego kad zaglavite.-
