Hoćemo li 2023. frizuru plaćati 100 € kao Slovenci? ʼCijene će rasti. Zaokruživat će ihʼ
FOTO: Unsplash
Sedam kuna, 53 lipe. Po tom tečaju Hrvatska će ući u Eurozonu, za godinu i tri mjeseca. Već za 10 mjeseci cijene će u trgovinama biti i u kunama i u eurima. I Zdravko Marić i Boris Vujčić i svi nas stalno uvjeravaju da ništa neće poskupjeti, i da neće biti zaokruživanja, i da će se svi držati etičkog kodeksa i fer cijena - ali iskreno, rijetki im stvarno vjeruju.
Kao prvo, zato jer nitko živ ne misli da će kava umjesto 12 kuna koštati jedan euro i 59 centi - nego će naravno koštati dva eura. A drugo, istraživanja o zemljama koje su uvele euro pokazuju da su poskupjeli restorani, kafići, usluge čišćenja, hrana, odvoz smeća, kako u kojoj zemlji.
Najslavniji je primjer naša susjedna Slovenija, u kojoj su frizerske usluge poskupjele 42%. Hoće li uskoro i u Hrvatskoj šišanje i farbanje koštati 100 eura, i što nas čeka 1.1. 2023.?
Ovako će to izgledati na policama. Pored cijene u kunama, stajat će i cijena u eurima. Budućnost nam je brašno za 77 centi, ulje za euro i 99 i mlijeko za euro. Ali, cijene gotovo svega mogle bi ići gore. U našoj anketi među trešnjevačkim obrtnicima, pekar, postolar i pedikerka složni su. Zaokruživanje donosi poskupljenje.
''Ako je kruh sedam kuna sigurno da će bit jedan euro. I zbog kusura i zbog vraćanja ljudima, tako je puno jednostavnije. Morat će cijene ići na gore. Bit će zaokruživanja'', rekao je pekar Adrijan Quenaj.
''Nakon uvođenja eura ja ne mislim dignuti cijene već samo malo korigirati plus ili minus. Znači vrlo malo. Ili će ići malo niže da se zaokruži cijena ili malo više ali značajnijeg poskupljenja neće biti'', rekao je Siniša Benc, postolar.
''Mislim da će svakako, ako i kad se uvede euro da će cijene ovih tretmana koji su sad već luksuz još više porasti'', kazala je Tatjana Antunović, vlasnica kozmetičkog salona.
Vjeruju u poskupljenje građani, ali i HNB. Predviđaju da ćemo knjige, ručak u restoranu, automobile i obuću plaćati više, ali ipak ne previše - do dva posto.
''Cijena u nekom kozmetičkom salonu će biti 10, 15 kuna više, a negdje neće uopće poskupjeti ili će netko svoju uslugu smanjiti. Ali, ako se gleda veliki broj salona porast bi bio 1,5 posto na razini ukupnog gospodarstva. Dakle, ne možemo govoriti o apsolutnim iznosima jer varirat će od radnje do radnje'', rekao je Mislav Brkić, viši savjetnik direkcije za europsku suradnju.
Neće moći varirati previše od onog što je propisano - jer će poslodavce ograničavati i kodeks za fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Ipak, on nije spriječio rast cijena motora i bicikala u Španjolskoj, usluga čišćenja i popravaka u Francuskoj, veće cijene u restoranima, kafićima u Njemačkoj, cestarine u Italiji, a ni rast cijena frizera, postolara u Sloveniji.
Za Direkt se jedan slovenski frizer prisjetio šoka Slovenaca pri ulasku u salon 2007. kad su u deželi ukinuli tolare i prešli na euro.
''Do sada je nekih 42 posto od uvođenja eura porasla cijena frizerskih usluga kao i cijena sveg ostalog. Tako da vjerujem da će se tako dogoditi i u Hrvatskoj. Klijenti nemaju utjecaj na promijene na više cijene, jednostavno su prisiljeni ili prihvatiti ili ne prihvatiti, svatko ima svoj izbor'', kazao jevlasnik frizerskog salona u Ljubljani Stevo Pavlovič.
Ma nema straha, neće nam se dogoditi što i Slovencima, uvjerava savjetnik za ekonomiju predsjednika Milanovića.
''Sumnjam da će se to dogoditi u Hrvatskoj jer okolnosti su drugačije. Trenutak kada je ulazila Slovenija, a prošlo je jako puno godina od toga, i situacija u kojoj se mi nalazimo. One cijene koje možda mogu rasti zato što imate taj efekt prelijevanja na krajnjeg kupca, one čine zanemarivi dio naše košarice'', rekao je posebni savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić.
Važna je regulacija, kontrola cijena i nadzor - kažu u HNB-u.
''Građani će na različite načine biti zaštićeni, od dvojnog iskazivanja cijena , od državnog inspektorata koji će provoditi nadzor. Po zakonu će biti određeno kako se cijene konvertiraju, kako će se zaokružiti i onaj tko će to prekršiti taj je izložen sankcijama'', kazao je Brkić.
Ali i u drugim euro državama su regulatori uvjeravali građane da će biti zaštićeni, pa su na kraju opet prelazak na euro itekako osjetili na novčaniku.
(Izvor: RTL.hr)
