Hrvatska je najsgurnija zemlja EU, ali nam je zdravlje loše, standard nizak i nesretni smo
FOTO: dnevnik.ba
Iako se sedam godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju nisu ostvarila nadanja prosječnih hrvatskih građana o boljem životu čim kročimo u EU, što su lakonski pa i manipulativno uoči referenduma o pristupanju Uniji izjavljivali političari, nespremni ovu državu učiniti boljom, podaci Eurostata pokazuju da unatoč nizu razloga za nezadovoljstvo stanjem u zemlji u usporedbi s prosjekom EU imamo i neke prednosti.
U globaliziranom svijetu obilježenom raznim nesigurnostima Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja i ima najniži udio ljudi (2,6%) koji su žrtve kriminala, nasilja i vandalizma. Također, prema podacima Eurostata objavljenim u povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, imamo najmanji udio učenika (3,3%) koji napuštaju rano školovanje, a ubrajamo se i među najljepše zemlje jer je jadranska Hrvatska treća najpopularnija turistička destinacija među regijama u EU.
Samo 0,8% stanovništva EU
– Podaci govore sami za sebe i kad je riječ o prednostima Hrvatske to je svakako sigurnost naše zemlje jer se ubrajamo u najsigurnije zemlje unatoč napisima u medijima o izoliranim slučajevima nasilja, a to su potvrdila i naša istraživanja. Naši se građani osjećaju i objektivno i subjektivno sigurno u svom stanu, na ulici, u javnom prijevozu. Prednost je života u Hrvatskoj i još uvijek ležeran mediteranski način života, čvrste obiteljske veze i druženja s prijateljima. A jesmo i turistička sila i lijepa zemlja – kaže o prednostima Hrvatske i života u njoj Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar koja se bavi kvalitetom života i srećom.
Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju u prosjeku s 31,8 godina, kasnije nego u bilo kojoj državi EU, što je posljedica i lošeg financijskog stanja i nepostojanja povoljne stambene politike za mlade, ali i još uvijek tradicionalnog načina života u kojem se djeci ne žuri otići iz roditeljskog doma. Hrvatska koja se ubraja u najmanje zemlje u EU s 4,1 milijuna stanovnika prema Eurostatu, premda smo sad pali na četiri milijuna ljudi, čini tek 0,8% stanovništva velike Europske unije, koja broji oko 513 milijuna ljudi. Nažalost, od niza parametara po kojima se vidi gdje stojimo u odnosu na prosjek EU, ispod prosjeka smo po ekonomskim pokazateljima.
Dok je BDP po stanovniku u Hrvatskoj 12.600 eura, u EU je 31.000 eura. Zbog neravnomjernog regionalnog razvoja s kojim nemaju problema uređene zemlje i nagomilanih demografskih problema gustoća naseljenosti nam je ispod prosjeka EU. Dok u Hrvatskoj u prosjeku po kilometru kvadratnom živi 74 stanovnika, u EU ih je u prosjeku naseljeno 118 po četvornom kilometru. Loši smo i po stopi zaposlenosti muškaraca i žena koja u Hrvatskoj za muškarce iznosi 70%, za žene još niže, 60 posto, dok je u EU stopa zaposlenosti muškaraca i žena 79%, odnosno 67%. Dok je kod nas četvrtina stanovništva u riziku od siromaštva, u EU je njih 21,9%.
I kad je riječ o kvaliteti života i zdravlja nemamo baš razloga za zadovoljstvo. Očekivana životna dob u dobrom zdravlju za muškarce je kod nas 57,1 godina, za žene 58,7 godina, dok je u EU u prosjeku očekivana životna dob u dobrom zdravlju za muškarce 63,5 godina, a za žene 64,2 godine. I ovaj podatak govori da nije vrijeme za dulji radni vijek u Hrvatskoj jer, kad bi se produljio odlazak u mirovinu, imajući na umu i da živimo kraće od prosjeka EU, to znači da muškarce u nas ne samo da ne čeka uživanje u mirovini nego bi im od umirovljena do smrti ostalo samo šest godina života. Naime, prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, muškarci su u 2017. kod nas umirali sa 73,1 godinom, a žene s 80,1 godinom. Nasuprot tome, u EU je u prosjeku životni vijek 83,5 godina za žene i 78,3 godina za muškarce.
– Naravno da je problem lošijeg života naših građana u dobrom zdravlju i u ekonomskim razlozima, ali standard nije i jedini faktor koji utječe na duljinu prosječnog životnog vijeka i duljeg života ljudi u dobrom zdravstvenom stanju. Na to utječu i zdravstveni razlozi, dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite, način života i zdravstvena nepismenost. Djecu u školi učimo da ‘ bubaju’ činjenice, a trebali bi ih u školama više odgajati da budu odgovorni građani i prema sebi i prema drugima – kaže Maja Vehovec sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Šveđani najboljeg zdravlja
Inače, Švedska je zemlja s najduljom očekivanom životnom dobi u dobrom zdravlju i to – 73,3 godine za žene i 73 za muškarce – dok se mi možemo tješiti da je od nas gora Letonija, u kojoj je očekivana životna dob u dobrom zdravlju za žene 54,9 godina, a za muškarce 52,3 godine.
Ispod prosjeka smo Europske unije i po sreći građana pa, dok je u EU 2018. godine više od 62% ljudi starijih od 16 godina, prema Eurostatu, izjavilo da su bili sretni tijekom proteklih mjesec dana, u nas je to isto izjavilo tek 42% građana, pa smo po sreći građana zauzeli treće najgore mjesto u EU nakon Letonije i Bugarske. Kako nam je nedavno objasnila Kaliterna Lipovčan sreća građana ovisi i o vanjskim okolnostima, percepciji građana različitih problema u društvu, o povjerenju u državne institucije i o ekonomskim prilikama pojedinca i države. A financijskom situacijom najmanje su zadovoljni Bugari i Hrvati, a najviše Finci, Šveđani i Nizozemci. Stoga, da bismo bili sretniji, treba čekati i oporavak gospodarstva, a politika mora vratiti povjerenje u rad državnih institucija kojima su naši građani godinama nezadovoljni.
izvor: www.vecernji.hr
