HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU PTICA I PRIRODE: Zabranite korištenje olovne sačme na području Europe
FOTO: istockphoto
Krajem siječnja prošle godine Europski je parlament usvojio odredbu o zabrani lova olovnom sačmom na području močvarnih i vlažnih staništa u svim zemljama članicama Europske unije, a s njezinom obveznom primjenom kreće se 15. veljače 2023. godine. Naravno da zemlje članice s primjenom mogu krenuti i prije toga datuma, no s obzirom na to da je u većini zemalja, tako i u Hrvatskoj, ona bila na snazi i prije siječnja 2021. godine i da u praksi uopće nije bila primjenjiva, teško je očekivati da tako neće biti i sada.
Toga je svjestan i Tibor Mikuška, voditelj projekata Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode Osijek, koje je zajedno s udrugama za zaštitu prirode drugih zemalja i zagovaralo donošenje ove uredbe. On, naime, smatra da i dalje postoji veliki pritisak lovačkih društava i lovaca na primjenu zabrane olovne sačme.
Hrvatska je takvu zabranu u Zakonu o lovstvu donijela još 2010. godine, no nitko se toga nije pridržavao, kao što nitko od nadležnih institucija to nije provjeravao, što zaštitari divljih životinja i prirode i smatraju pravim problemom.
Veliki uspjeh
Nakon veljače sljedeće godine to će biti obveza, i stoga to smatramo našim velikim uspjehom - tvrdi zadovoljno Mikuška.
Naime, uredba postaje obvezujuća za sve članice, a ako se pokaže da nije moguće upravljati rizicima koje predstavljaju, doći će do zabrane korištenja i trgovanja takvim opasnim tvarima.
Na temelju istraživanja Europske agencije za kemikalije (ECHA) olovo u lovnoj sačmi i ribolovnim alatima je identificirano opasnom tvari i kao zagađivač vlažnih staništa. Mikuška podsjeća da olovo negativno utječe na sve ljudske organe i sustave, a u metabolizmu živih organizama izaziva akutno i kronično trovanje. Premda se zna za takav negativan utjecaj olova na ljude, životinje i prirodu, ono se desetljećima već koristi u streljivu i ribolovnim alatima.
Mikuška pojašnjava da se olovni meci, koje mnogi preferiraju u streljivu, sastoje od olovne sačme koja se raspršuje iz oružja u obliku mnoštva malih projektila, zbog čega samo mali udio ispaljenog olova pogađa svoju metu, a ostatak se raspršuje i ostaje u prirodi. Procjenjuje se da se između 21 i 27 tisuća tona olova godišnje rasprši u okoliš i ugrožava prirodu Europske unije.
Ostatci olovne sačme obično završe u želucima ptica vodarica poput labudova, patki i gusaka. Naime, ptice zamijene olovnu sačmu s kamenčićima koje inače gutaju kako bi pospješile usitnjavanje hrane u želucu. Gutanje olovne sačme najčešće izaziva akutno trovanje i bolnu smrt ptice, ali i svih onih životinja koje se njome pokušaju hraniti. ECHA procjenjuje da se trenutačno 5000 tona olovne sačme otpušta u močvarna područja EU-a svake godine kroz lov i sportsko streljaštvo. Također procjenjuje da to rezultira smrću više od milijun ptica vodarica godišnje. Osim toga, godišnje se u kopneni okoliš raspršuje oko 14 000 tona olovne sačme. To raspršenje trenutačno, prema procjeni, rezultira u nenamjernoj smrti dodatnih jedan do dva milijuna ptica godišnje.
Zaostala olovna sačma u okolišu izaziva bolesti i smrt divljih životinja – ptica močvarica i indirektno orlova, štekavca, lešinara i drugih grabljivica, pokazala su znanstvena istraživanja. Negativan utjecaj olovne sačme na ptice močvarice utvrđen je i na šaranskim ribnjacima u Hrvatskoj. Zabrana olovne sačme u lovu na ptice močvarice, uvedena u SAD-u 1991., pozitivno utječe na populacije ptica močvarica. Još 1997. procijenjeno je da se čak 1,4 milijuna pataka spašava zahvaljujući ovom ograničenju.
Prema podacima kojima raspolažu udruge za zaštitu prirode, u našoj je zemlji od 2002. do 2018. lov na ptice močvarice u porastu, pa je tako odstrel 2018. bio 385 posto veći nego 2002. godine. U 2002. u Hrvatskoj je odstrijeljeno 13 tisuća ptica močvarica, a 2018. godine 50 tisuća ptica. Osim toga, godišnje u Hrvatskoj strada i do 150 tisuća močvarica u krivolovu!
Zaštita zdravlja
ECHA predlaže da se na cijelom području EU-a zabrani prodaja i korištenje olovnog streljiva za lov i sportsko streljaštvo na otvorenom te korištenje olova u ribolovu. Izloženost olovu posebno je štetna za neurološki razvoj djece i oko milijun djece je ranjivo zbog otrovnog učinka olova uslijed konzumacije mesa divljači, prema procjeni ECHA.
Pritom, najmanje 127 milijuna ptica svake godine riskira trovanje olovom. Ako zabrana bude usvojena, smanjilo bi se ispuštanje olova u okoliš za oko 1,7 milijuna tona u razdoblju od 20 godina. Također, izbjegao bi se gubitak kvocijenta inteligencije u djece koja jedu meso divljači. ECHA procjenjuje da se to odnosi na 7000 djece godišnje.
(Izvor: Tomislav Prusina za Glas Slavonije)
