¨Od povrtlarstva se može dobro živjeti, ali treba puno raditi¨
25.07.2014.
Aleksandar Grlić
Pregleda: 15429
Damir Humski
(FOTO: Aleksandar Grlić)
Udruga proizvođača povrća Požeštine "Zlatna dolina" obilježila je Dan polja krumpira. 20-ak povrtlara se okupilo na polju OPG-a Humski u Kaptolu gdje su im obitelj Humski i predstavnici tvrtke Opal predstavili 12 sorti krumpira koje se eksperimentalno uzgajaju. Uzgajivači su razmijenili iskustva i poslušali razne stručne savjete.
- Sljedeći korak bi trebalo biti udruživanje u prodaji. Nešto slično kroz Udrugu povrtlara smo radili s karfiolom. Malim koracima se nekako zbližavamo i okrupnjavamo. U udruzi nas je sada 65. Broj velikih proizvođača krumpira je stalno u padu, u Požeštini ima možda 10-ak većih. Nešto malo više ima onih koji proizvode tek za prodaju po tržnicama. To je neiskorišten potencijal, ali to je nešto na što ne možemo utjecati. U ovakvoj godini omjer uloženog i dobivenog nije dobar. U prilog nam ide što nas nije poharala bolest kao u okolini, ali opet uvoz spušta cijenu. Samo s velikim prinosom se može zaraditi jer je ove godine na zaštitu potrošeno 40 posto više sredstava - izjavio nam je Miroslav Ciganović, tajnik Udruge proizvođača povrća "Zlatna dolina".
Antonia, Liliana, Mariette, Valery, Red Sonia samo su neke od 12 sorti koje se eksperimentalno uzgajaju na polju obitelji Humski koja uzgaja povrće na 70 hektara, a od toga jedna trećina otpada na krumpir. Iako postoje odlični uvjeti, malo je onih koji imaju modernu proizvodnju kao oni. Sustav navodnjavanja iz kaptolačkog jezera osim njih koriste samo još tri veća proizvođača.
- Radimo konstantno pokuse za sebe ili za sjemenske kuće. Evo, za Europlant smo posadili merkantilni krumpir da vidimo što se najbolje može od sjemena izvući kod nas u Slavoniji. Ovdje je 12 sorti. Jedna, Bella rosa je ovdje već prisutna godinama i pokušavamo pronaći nešto slično. Danas smo ih vadili i mogu vam reći da ima 50 posto sigurno dobrih sorti koje će se ovdje na našem terenu udomaćiti. Ove godine, poučeni iskustvom, krenuli smo sa zaštitom malo intenzivnije jer smo vidjeli da ima puno oborina. Uspjeli smo to spasiti, imamo jako dobrih rezultata, imamo i prosječnih. S obzirom na to kako je dalje u Hrvatskoj krumpir uhvatila bolest, ove godine smo prezadovoljni što se tiče prinosa i kondicije - rekao je Damir Humski.
- Evo, sad je osma godina kako smo krenuli u sustav navodnjavanja. Uporno smo išli s time jer smo znali što želimo i što dobivamo. Potencijal navodnjavanja je ogroman i neprocjenjiv. Međutim, naša sredina to nije prepoznala. Nažalost, to je još uvijek neiskorišteno. Trebalo bi se malo bolje s time gospodariti i više ljudi educirati. Obavezno bi se trebalo puno više ljudi uključiti. Sustav za navodnjavanje se također mora pustiti najkasnije 1. travnja. Ove godine uključili su nam ga dva mjeseca kasnije i tako je rana proizvodnja propala, a od jednog dijela smo odustali. I dobro je što smo odustali jer bismo si stvorili samo gubitke - nastavlja Humski.
- Obrađujemo 70 hektara i od ove godine imamo dva plastenika od 500 kvadratnih metara. 30 hektara je u najmu, a 40 vlastitih. Svi se u obitelji bavimo povrtlarstvom osim sestre koja studira primaljstvo u Splitu. Ja ću vjerojatno nastaviti s tradicijom. U ovakvim kriznim godinama moramo dobro "stisnuti" kao bismo zaradili tri plaće. Od povrtlarstva se može bolje zaraditi, ali se mora i više raditi. Dobro smo postavljeni i nismo zaduženi, imamo smo jedan kredit koji ćemo otplatiti za dvije godine i ne opterećuje nas. Dva-tri hektara krumpira proizvodimo za čipsaru u Donjem Miholjcu. Ostalo je slobodna prodaja za trgovačke lance, menze, vojarne i bolnice - dodaje njegov sin Alen.
