Jedna župa objavila ’cjenik’ za blagoslove kuća: Oni s boljim primanjima trebaju dati 100 eura
Blagoslov kuća
(FOTO: rtl/screenshot)
Prema dokumentu koji se pojavio u župi, predloženi godišnji doprinos Crkvi iznosi minimalno 30 eura, dok oni s prosječnim primanjima trebaju dati 50 eura, a oni s višim prihodima 100 eura
U tijeku je tradicionalni blagoslov kuća i obitelji diljem Hrvatske, koji traje do Sveta Tri Kralja. Iako se blagoslov ne naplaćuje, običaj je da se svećenika novčano nagradi. Koliko, ostaje na vjernicima, no nedavni slučaj u jednoj župi Virovitičko-podravske županije otvorio je pitanje – što ako se iznos unaprijed sugerira?
Kako piše Danas.hr, a prema dokumentu koji se pojavio u župi, predloženi godišnji doprinos Crkvi iznosi minimalno 30 eura, dok oni s prosječnim primanjima trebaju dati 50 eura, a oni s višim prihodima 100 eura. Iako je riječ o smjernicama, među vjernicima su izazvale burne reakcije.
Zdravko iz Zagreba smatra da ovakvi prijedlozi stvaraju pritisak među vjernicima: “To je svojevrsni pritisak, ono – što će reći susjedi. Papa Franjo propagira umjerenost, pa sad ovo... Mislim, dečki...”, rekao je za rTL.
Vera, također iz Zagreba, slaže se da je uvođenje smjernica loša praksa. “Nama na listiću uvijek piše da možeš dati koliko imaš jer postoje domaćinstva koja ne mogu ništa. Takvi kažu da ne mogu i nema ništa.”
Sporni se dokument pojavio upravo u periodu blagoslova kuća – jedne je od najdugovječnijih tradicija u Hrvatskoj koja često podrazumijeva i novčanu nagradu svećeniku. Koliku, vječna je rasprava, pa je u nju najbolje ne ulaziti smatra ravnatelj Isusovačke službe Stanko Perica.
Crkva bi od blagoslova kuća mogla zaraditi čak 17 milijuna eura
“Novac je često problem i u raznim drugim okolnostima pa nije čudno da se i u ovoj domeni blagoslova svake godine nameće to pitanje milodara i zato je potrebno biti osjetljiv. Ali i župe moraju biti transparentne sa svojim proračunima”, rekao nam je Stanko Perica.
Kada je riječ o milodarima generalno, oni su namijenjeni održavanju crkve i župe, plaćanju režija te uzdržavanju svećenika.
“Nekada kada Crkva nije dobivala snagom nekakvih ugovora kao što je Vatikanski ugovor određena sredstva od države, ti darovi su bili potrebni da bi se održala župa”, rekla je za RTL Ana Raffai, katolička teologinja.
izvor: sib.hr
