Koliko bi Hrvatsku stajao novi lockdown?
FOTO: Autor/Izvor Matt Seymour/Unsplash
Zaustavljanje gospodarstva stajalo bi nas minimalno desetak milijardi kuna, koje u ovom trenutku nemamo
Najrazvijenije zapadnoeuropske zemlje poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije odlučile su se na privremeno zatvaranje brojnih gospodarskih sektora kako bi suzbile širenje koronavirusa, no Hrvatska si to ne može dopustiti. Naime, posljedice lockdowna bi za hrvatsku ekonomiju bile prevelike jer ona jednostavno nije toliko jaka da bi mogla izdržati nove stroge epidemiološke mjere i obustavu rada.
Prosječna godišnja zarada po glavi stanovnika je u vodećim članicama EU-a koje su se odlučile na jače restrikcije oko četiri puta veća nego što je to u Hrvatskoj. Zdravstvena i gospodarska kriza izazvana pandemijom Hrvatsku je dosad stajala oko 30 milijardi kuna. "Lockdown u varijanti koji bi bio potpuno zaključavanje i ograničavanje rada, nemogućnost odlaska iz jednoga grada, županije ili općine bez propusnica nije opcija", rekao je ovih dana i premijer Andrej Plenković.
Berlinski Institut za ekonomsko istraživanje izračunao je da će nove mjere karantene u Njemačkoj koštati gospodarstvo te zemlje oko 19,3 milijarde eura. O tome što bi za Hrvatsku značilo potpuno ili djelomično zatvaranje i kako bi utjecalo na gospodarstvo, radna mjesta, ali i na psihološko stanje građana razgovarali smo s ekonomistom Damirom Novotnyjem.
"S obzirom na to da kod nas prevladavaju uslužne ekonomske aktivnosti, znači one koje ovise o kretanju ljudi, ne samo roba, gubitci bi bili veliki. U privatnom sektoru, kod trgovaca, ugostitelja, logističara..., koji pred kraj godine imaju više posla, to su sigurno desetci milijardi kuna. Imamo i psihosocijalni efekt, gdje se smanjuje sklonost potrošnji - ljudi jednostavno ne žele trošiti. Ali to je kod kriza uvijek tako. Ipak, mislim da je onaj prvi šok u proljeće bio puno jači nego što je sada. Sada se već privikavamo na ideju da moramo smanjiti naše kretanje. I smanjuje se, to vidimo svakodnevno, potrošnja. No mislim da smo dosegnuli neku donju granicu. Sada će osjećaj potrošača da ne bi trebalo trošiti potrajati negdje do kraja godine", kaže Novotny.
Kaže kako kriza uključuje i unutarnji i vanjski šok, pa će na strani ponude ugostiteljskih usluga sigurno doći do promjena. Smanjit će se broj ponuđača jer jednostavno neće svi opstati, ali to može podići kvalitetu, jer vidimo da se oni koji razmišljaju o svojoj budućnosti počinju digitalizirati, naročito restorani. "Jača dostava hrane, osobito u velikim gradovima, jača logistika koja to prati, jača catering po uredima... Dakle, imamo jednu strukturnu promjenu kod manjih restorana, koji pod pritiskom krize razmišljaju što će i kako će raditi. Do prije koji mjesec nitko nije ni razmišljao da bi navečer naručivao hranu osim pizze. A sada se počinje sve češće naručivati hrana i u kućanstvima i u uredima, što je dobar pomak jer su digitalne tehnologije toliko razvijene i već postoje ponuđači. Dakle, logistički i infrastrukturno spremni smo za promjenu paradigme od one stacionarne ugostiteljske ponude prema ovoj to go", ističe Novotny.
Na pitanje koliko na hrvatske građane utječe to što o zatvaranju drugih slušaju u medijima, kaže da to sigurno ima utjecaja, iako mu se čini da se, što se tiče njemačkog, našeg najvažnijeg izvoznog tržišta, osjeća povećavanje potražnje iz Kine. Kina je počela ponovno kupovati robe iz Njemačke, a to će se indirektno osjetiti i u našem izvoznom sektoru, tako da tu može doći do određenog pozitivnog pomaka, dodaje.
(Izvor:glas-slavonije.hr)
