Komentar: Izražavanje nezadovoljstva i neslaganja. Ludost ili nužda?

21.7.2024. | 19:45

Dopisnik iz dijaspore

Pregleda: 2588

FOTO: 034 Arhiv

“Nije se rodio ‘ko je svima ugodio” - stara je narodna izreka, a koja se može svakodnevno primjenjivati u privatnom, ali i političkom životu. 

Različiti interesi i zanimanja, odgoj, obrazovanje, spol, seksualna orijentacija, dobna skupina, tradicija, pogledi na život, okružje odrastanja kao i brojni drugi aspekti itekako utječu i oblikuju nas kao jedinke, pa samim time kao posljedicu imamo veće ili manje preferencije za suglasje odnosno nesuglasje s nekim osobama ili grupama ljudi.

U današnje vrijeme teško je biti “kralj Salomon” i zadovoljiti apetite svih, ipak, glavna premisa trebala bi uvijek i isključivo biti transparentnost, što manja šteta te javni interes ispred privatnog, barem kad su u pitanju poslovi od javnog značaja i interesa. Nažalost tome ne svjedočimo, barem ne uvijek.

Izražavanje neslaganja ili nezadovoljstva s političkim odlukama, svjetonazorima ili načinom upravljanja unutar stranaka, organizacija, jedinica lokalne odnosno regionalne (područne) samouprave kojima ljudi pripadaju može biti osjetljivo, ali je često korisno i nužno iz nekoliko razloga:

Unutarnji pluralizam. Stranke, organizacije i ostali koji potiču različita mišljenja unutar svojih redova obično su dinamičniji i prilagodljiviji. Kritička razmišljanja mogu dovesti do boljih odluka i inovacija. Dakle, omogućuje se širi spektar ideja i perspektiva, što gotovo uvijek dovodi do boljih odluka. Pluralizam potiče inovaciju jer članovi imaju slobodu izražavati nekonvencionalne ideje. Kreativna rješenja često proizlaze iz rasprave i sučeljavanja različitih stavova. Oni koji prihvaćaju pluralizam bolje se prilagođavaju promjenama i krizama. Unutarnja raznolikost pobija jednoumlje i stagnaciju. Pluralizam potiče kulturu dijaloga i kritičkog mišljenja. Konstruktivne rasprave mogu spriječiti potencijalne konflikte i unaprijediti donošenje odluka.

Osobni integritet. Izražavanje vlastitih uvjerenja i neslaganja pomaže u očuvanju osobnog integriteta. Ako osobe prešućuju svoje neslaganje, mogu se osjećati nelagodno ili licemjerno, a ponajprije se odnosi na dosljednost vlastitih vrijednosti, uvjerenja i postupaka. Dosljednost u stavovima i ponašanju gradi povjerenje i poštovanje drugih. Biti autentičan znači biti iskren prema sebi i drugima. Iskrenost u izražavanju vlastitih stavova doprinosi osjećaju osobnog zadovoljstva i samopoštovanja. Moralna hrabrost pokazuje snagu karaktera i odlučnost.

Jačanje demokracije. Konstruktivna kritika može pridonijeti jačanju demokratskih procesa unutar stranke organizacije i slično. To potiče transparentnost i odgovornost. Transparentnost pomaže u izgradnji povjerenja među članovima, radnim kolegama i slično. Promicanje participativne kulture znači da svatko ima pravo glasa. Lideri i upravljačke strukture moraju biti odgovorni prema ostalim sudionicima cjelina. Moraju postojati mehanizmi nadzora i kontrole kako bi se osigurala odgovornost. Također, važno je osigurati da se glasovi manjina čuju i uvažavaju. Sprječavanje tiranije većine kroz poštivanje prava i interesa svih članova.

Međutim, važno je uzeti i u obzir nekoliko faktora.

Način komunikacije. Važno je izraziti svoje neslaganje na konstruktivan i pristojan način. Osobni napadi ili uvrede često mogu izazvati sukobe i narušiti odnose.

Vrijeme i mjesto. Uvijek je ključno izabrati prikladan trenutak i mjesto za izražavanje svojih stavova. Interni sastanci ili privatni razgovori mogu biti bolji od javnih istupa osim ako je procjena da se s nekim sugovornikom jednostavno ne može ili ne vrijedi razgovarati.

Posljedice. Onaj tko iznosi nezadovoljstvo i neslaganje mora biti svjestan mogućih posljedica. U nekim slučajevima, izražavanje neslaganja može dovesti do sukoba, marginalizacije ili čak izbacivanja iz stranke ili organizacije. Ipak, činjenica da je netko posegnuo za takvim radikalnim potezom zapravo dokazuje da je onaj tko je iznio svoje viđenje najčešće u pravu te da takva društva nisu zrela za konstruktivnu kritiku i ne trpe drugačija stajališta i mišljenja.

Iako se u samom naslovu nalazi pitanje je li izražavanje nezadovoljstva i neslaganja ludost ili nužda, zaključak u odnosu na naslov pomalo je “pacerski”. Svako konstruktivno i utemeljeno izražavanje nezadovoljstva i neslaganje unutar stranke, organizacije, društva nije ludost niti nužda već je zapravo racionalan i odgovoran čin koji najčešće ima samo pozitivne učinke. Tako se održava demokracija, sprječava autokracija, osnažuje društvo i u konačnici poboljšavaju odluke odgovornih.

Iz svega navedenog jasno je da su transparentnost, participacija građana, zaposlenika neke tvrtke ili članova stranke, te vladavina prava jedni od glavnih kotačića za prosperitetno društvo. Kratkovidne odluke temeljene osobnim interesima svako društvo mora osuditi. Sve dok ne bude tako živjet ćemo u društvu jednakih i jednakijih u kojem je nekome dozvoljeno sve, nekome ništa, a takvo društvo zasigurno nije mjesto u kojem želite da vaša djeca odrastaju.

Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.