Ništa od najjeftinijeg načina grijanja-poskupjet će i drva
FOTO: Unsplash
Hoćemo li sljedeće sezone grijanja uistinu sjediti u džemperima i kapama u stanovima i kućama? U javnosti je stalna i živa rasprava o tome koja se vrsta grijanja najbolje isplati i kako najbolje zagrijati dom za najmanje novca. No od 1. travnja očekuje nas poskupljenje plina, što će prouzročiti i rast cijena drugih energenata, pa brojni građani već sada planiraju na koji način uštedjeti. Usporedili smo trenutačne cijene energenata - struje, plina, drva i toplane kako bismo pronašli najpovoljniji način grijanja za sezonu 2022./2023.
Udar poskupljenja
"Kada su u pitanju kućanstva, sezona grijanja upravo završava, a povećanje cijena energenata tek slijedi. Do sljedeće ogrjevne sezone još ima dovoljno vremena da se situacija u tom pogledu stabilizira i da se građani eventualno odluče na promjenu energenta. S obzirom na to da zamjena energenta obično zahtijeva određena ulaganja, vjerujem da će građani biti vrlo oprezni prilikom donošenja takvih odluka. Samo povećanje cijene sigurno će utjecati na pažljiviji odnos prema potrošnji energenata. Veći razmjer promjene korištenja primarnog energenta očekuje se u segmentu poduzetništva gdje je povećanje cijena bilo izraženije. Osim cijene, sve važniju ulogu u odabiru primarnog energenta imat će i sigurnost opskrbe odnosno potencijalna opasnost od mogućih ograničenja u opskrbi ili prekida opskrbe", ističe Robert Fabek, voditelj Odjela za energetsko i klimatsko planiranje na Energetskom institutu "Hrvoje Požar".
Od HEP Toplinarstva, koji je opskrbljivač toplinskom energijom za više od deset tisuća kućanstava u Osijeku, doznali smo da je prosječan mjesečni račun iznosio 297,94 kune za stan od 60 kvadrata. U godinu dana ukupan trošak bio je 3575,25 kuna. Najavljenim snižavanjem stope PDV-a s 25 na 13 posto Osječani bi grijanje i toplu vodu mjesečno trebali plaćati oko 30 kuna manje, odnosno 269,34 kune, što znači da bi na godišnjoj razini ušteda iznosila oko 343 kune. Nažalost, glavni energent za HEP-ove termoelektrana je prirodni plin, čija je cijena eksplodirala posljednjih mjeseci, stoga je teško očekivati kako će cijene grijanja i tople vode ostati na istim razinama nakon završetka ove sezone grijanja.
Početkom travnja cijena struje najvećem broju kućanstava porast će za prosječno 9,6 posto, izvijestili su iz Hrvatske elektroprivrede. Naime, prema novome će kućanstva struju u višoj tarifi na jedinstvenom računu (energija i mrežarina) plaćati 0,95 kuna po kWh (do sada 0,84 kn/kwh), što je 13,5 posto više. U nižoj tarifi porast će za 8,9 posto, na 0,45 kn/kWh (do sada 0,41 kuna). Prema izračunima, za grijanje 70 četvornih metara stana godišnje je potrebno 120 kWh, dok je u moderno izoliranim zgradama (prema specifikacijama EnEV) potreba za grijanjem oko 50 kWh do 75 kWh godišnje. Ako kućanstvo godišnje potroši 8400 kWH, dolazimo do svote od 8541 kunu, a mjesečna rata iznosila bi 704,25 kuna.
Predviđanja
HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) početkom ožujka donijela je odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2022. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. Prema toj odluci, prosječno povećanje krajnje cijene plina, bez PDV-a, od 1. travnja 2022. iznosit će 77 posto, zbog promjene troška nabave plina u strukturi krajnje cijene. Međutim, uzimajući u obzir mjere Vlade RH za ublažavanje rasta cijena energenata, prosječno povećanje krajnje cijene plina, s PDV-om, od 1. travnja 2022. iznosit će 16 posto. Prema trenutačnim izračunima, tko je do sada plin plaćao 500 kuna, prema Vladinim dosadašnjim formulama obračuna koje regulira HERA plaćat će oko 580 kuna, dok pravo tržišno povećanje iznosi 890 kn za oko 1500 kWh. Za usporedbu, otprilike 15.000 kWh plina godišnje troši jedna obiteljska kuća, a upola manje stan.
Mnogi smatraju kako su drva najisplativiji način grijanja u našim krajevima. No je li uistinu tako? Najpopularnija drva za ogrjev su bukva (oslobađa puno energije), zatim hrast i bagrem. Cijena kubnog metra drva trenutačno je od 350 do 400 kuna, ovisno o vrsti. Međutim, nakon što smo nazvali nekoliko dobavljača, doznali smo kako trenutno nema "kvalitetnih" drva nego se nude jedino "okrajci i kocke". Od istih dobavljača dobili smo odgovor kako se ove cijene neće zadržati i nakon 1. travnja. Prosječnom kućanstvu, ovisno o veličini prostora za stanovanje i grijanje, treba između 20 i 25 metara drva. I tako dolazimo do svote od 8500 kuna godišnje i više.
(Izvor: Nikola Kučar za Glas-slavonije)
