Od svetog Vinka do veselja u vinogradu
14.1.2026. | 07:01
D.K.
Pregleda: 568
FOTO: Arhiva
Prema svojem životopisu, sv. Vinko nema nikakve veze s vinom, osim što je živio u vinorodnoj Španjolskoj. U 4. stoljeću bio je đakon u Zaragozi. U doba vladavine rimskog cara Dioklecijana, prokonzul Dacijan progonio je Vinka zbog njegovih kršćanskih nazora i djelovanja te ga je nakon uhićenja podvrgnuo strašnim mukama. Pošto ni tako nije uspio uzdrmati njegovu vjeru, pokušavao ga je napastovati ljubaznošću i posredstvom raskoši. Položio ga je u mekanu postelju posutu ružama. Vinko, kako bi se odupro takvoj napasti, preporučio je svoju dušu Bogu i umro.
Dacijan je bacio Vinkovo truplo zvijerima, kako bi ga pojele i zatrle njegov trag, ali je doletio gavran i obranio svečevo truplo. Zatim su ga bacili u more, s mlinskim kamenom oko vrata. More ga je na čudesan način izbacilo na obalu, a valovi su iskopali grobnicu za njegovo truplo. Nakon dugo vremena pronašli su svečevo truplo i pokopali ga u Valenciji.
Na spomendan sv. Vinka, na Vincelovo, običaj je vinogradara posjećivati vinograde i ondje priređivati prigodne obrede. Gdje-gdje u zapadnoj Slavoniji u vinograd su odlazili samo muškarci, jer se vjerovalo da bi dolazak žena navukao ljeti tugu na vinograd! Vjerojatno je posrijedi to što su se muškarci željeli sami zabaviti veselim pjesmama i šaljivim razgovorima, uz obilno jelo i visoko vino, nesputani prigovorima i upozorenjima žena (supruga) zbog neumjerenosti u jelu i piću te nedoličnog ponašanja.
No, osim zabavnog i pomalo razuzdanog dijela proslave, nije se zaboravljalo na običaj posipanja loze svetom vodom i vinom, a obavljale su se i molitve za uspjeh berbe. U kutjevačkom vinogorju običaj je kićenja loze domaćim suhomesnatim proizvodima, poput kulena, kobasice, i pokoje staklenke vina. Takvim činom vinogradari simbolično izražavaju svoju želju za plodnošću vinograda: da grozd bude velik poput kulena, a dug poput kobasice! Nije izostajalo ni pucanje u kulene.
Svetkovina nije mogla proteći bez prigodnog vraćanja. Bilo je uobičajeno odrezati s trsa nekoliko mladica loze, s dva-tri pupa. Njih bi odnijeli kući i stavili u staklenku ili posudu s vodom. Nakon nekoliko tjedana iz mladica bi potjerali izbojci (pupovi), a njihov broj i kvaliteta nagovještavali su kakva će biti berba. Takvo proricanje među vinogradarima bilo je vrlo omiljeno.
S Vincelovom započinje nova sezona radova u vinogradu. Postoje i proricanja. Smatralo se da lijepo vrijeme na Vincelovo nagovještava dobru berbu grožđa u jesen. Na to upozoravaju izreke:
“Ako na Vinka sunce peče, u bačve vino teče!”
“Ako se na Sv. Vinka vrabac može u prašini na cesti okupati, vinograd će dobro roditi!”
U promatranom desetogodišnjem razdoblju u Kutjevu je zadnja trećina siječnja bila najhladniji dio mjeseca. Dana 25. siječnja srednja dnevna temperatura iznosi prosječno -2,3 °C, pa je to prosječno najhladniji dan u siječnju i godini. Malo prije sredine te trećine mjeseca često je bilo jako pogoršanje vremena s oborinom i zamjetnim zahladnjenjem. Nakon toga, u posljednjih nekoliko dana siječnja ipak zatopli.
Primjer: 25. siječnja 2005. u Požeštini je napadalo 30 cm snijega. Bila je prisutna i snježna vijavica, a u okolnom gorju snježni zapusi dosezali su dva metra visine. Cesta preko Kindije bila je otvorena samo za osobna vozila uz uporabu zimske opreme. U nekoliko sela nije se moglo dospjeti, pa je nastao prekid opskrbe svakodnevnim prehrambenim proizvodima.
Međutim, ako se promatra dulje razdoblje, prema podacima s obližnjih meteoroloških postaja sa sličnim podnebljem, uočava se da je zadnja siječanjska trećina zapravo najtoplija u mjesecu. To je dijelom posljedica duljih dana i jačeg sunca, a djelomice povremenog pritjecanja toplijeg zraka pod utjecajem ciklona, koje su tada češće i djelatnije nego u proteklome dijelu mjeseca.
Izvor: kutjevacki.hr
