Počelo gašenje bioplinskih postrojenja: Bioelektrana kod Lipika prva u stečaju
Ilustracija
(FOTO: istockphoto)
Prije mjesec i pol upozorili su da bi do ljeta 70 posto proizvodnje elektrana na biomasu u Hrvatskoj moglo prestati s radom, Ministarstvo gospodarstva već gotovo dvije godine pokušavaju upozoriti na svoje probleme, a prije gotovo četiri mjeseca predložili su i tri mjere koje bi eventualno spasile bioplinski sektor. Pokušavaju, ali ne ide baš, prva bioelektrana podnijela je zahtjev za stečaj, kažu u Hrvatskoj udruzi proizvođača bioplina (HUPB), a za njom mogle bi i druge. Ova konkretna, NTC Gaj u Lipiku, objašnjavaju, strana je investicija, vlasnik i direktor joj je Peter Maierhofer te nije izašla iz sustava poticaja HROTE-a u vrijeme kad su mnoge svoj spas pokušale potražiti na tržištu.
– Problemi su počeli s početkom rata u Ukrajini te obećanjem predstavnika Ministarstva gospodarstva da će se cijena struje prilagoditi novonastaloj situaciji i zbog enormnogpovećanjacijena sirovina za proizvodnju. I dalje je nepoznanica zašto Uredba koja bi regulirala cijene, a koja je bila pripremljena još u lipnju prošle godine, do danas nije donesena. I kakva se poruka time šalje stranim investitorima? Ta je Uredba mogla spriječiti ovo što se dogodilo s bioelektranom NTC Gaj–kažu u HUPB-u. Da se cijena sirovina potrebnih za rad bioplinskih postrojenja u posljednjih godinu dana udvostručila, kazao je Peter Maierhofer, čiji NTC Gaj odlazi u stečaj, a s radom je počeo u svibnju 2020.
– S obzirom na to da državne institucije zadužene za energetiku, osim praznih obećanja, nisu ništa napravile da se cijena električne energije podigne, mi nismo više mogli plaćati ulazne sirovine kooperantima i morali smo donijeti odluku da zatvorimo postrojenje. Stečaj bismo pokrenuli još prije godinu dana da smo znali da se cijena električne energije neće podići te da će pregovori s resornim ministarstvom i institucijama tako dugo trajati i da rješenje ni do danas neće biti ponuđeno –rekao je Maierhofer. A da se počelo događati upravo ono o čemu su posljednjih 14 mjeseci govorili, kazali su uHUPB-u.
– Više od godinu i pol neuspješno pregovaramo s državom, a nama je svaki dan bitan jer se generiraju golemi gubici. Resorno ministarstvo ne donosi odluke i mi apeliramo na premijera Andreja Plenkovićada se hitno uključi u rješavanje ovog problema dok se još može spasiti dio postrojenja. U protivnom, u kratkom roku, isti scenarij čeka instaliranih još 7 MW bioplinskih elektrana i to će se nastaviti istom dinamikom dok se sve ne ugase – rekao je predsjednik HUPB- Marijan Cenger pa dodao kako je država bioplinare prije desetak godina poticala na proizvodnju električne energije te da je, kroz subvencije, uloženo više od 2,5 milijarde kuna, dok su više od tog iznosa uložili i vlasnici bioplinskih postrojenja.
– Da bismo spasili bioplinska postrojenja, potrebno je hitno donijeti uredbu sa zakonskom snagom koja bi bioelektranama izvan sustava HROTE-a omogućila povratak u sustav i koja bi regulirala cijene unutar HROTE-a. Bioelektrana NTC Gaj koja je zatražila stečaj u sustavu je HROTE-a i ovo što se događa dokazuje sve naše navode da ljudi nisu napuštali HROTE zato što su htjeli, nego da spase poslovanje dok se nešto ne riješi. Međutim, do sada se ništa nije riješilo, i sada svima slijedi isti scenarij, a to je stečaj i ključ u bravu – istaknuo je Cenger pa dodao da je apsurdno da se kod nas bioplinska postrojenja gase, dok se u Europi grade nova. Konkretno,5000 novih bioplinskih postrojenja niče kako bi se ostvarila neovisnost o ruskom plinu.
– Proizvodnja obnovljivog plina biometana u Europi stalno raste. U planu REPowerEU stoji da se do 2030. mora proizvesti 35 milijardi kubnih metara biometana, što je količina kojom bi se potpunomogao zamijeniti uvoz plina iz Rusije. Da bi se to postiglo, potrebno je 5000 novih postrojenja koja se u Europi i grade, dok se kod nas bioplinska postrojenja, koja su ključ zelene tranzicije, gase. I još nam se pritom pripisuju stručno neutemeljene teorije o spaljivanju silaže – naglasio je Cenger. Podsjetimo, HUPB je u više navrata od države zatražioda se hitno usvoje tri mjere potrebne za spas bioplinskog sektora; zatraženo je da se bioplinska postrojenja izuzmu iz Uredbe o ograničavanju cijene električne energije, što bi omogućilo da 26 MW bioplinskih postrojenja nastavi proizvodnju; da se u novu Uredbu o poticanju električne energije iz obnovljivih izvora implementira prethodno dogovorena formula koja bioplinskim postrojenjima u sustavu HROTE-a omogućuje financijski bonus neophodan za pozitivno poslovanje te da se postrojenjima koja su bila prisiljena raskinuti ugovore, ponovno omogući ulazak u HROTE.
(Izvor: večernji.hr)
