Poruka iz Podcrkavlja: ʺNismo žarište i ne dopuštamo da nas se naziva čobanimaʺ
FOTO: Nk Podcrkavlje ʺPodcrkavljeʺ
Informacija da je nekoliko slučajeva zaraze koronavirusom povezano s Čobanijadom u Podrckavlju privukla je ovoga tjedna pozornost javnosti. U dijelu medija ovo malo slavonsko selo odmah je proglašeno novim žarištem. Sam naziv manifestacije koja je 27. lipnja održana na podcrkavačkom nogometnom igralištu odmah je naišao na podrugljive komentare na društvenim mrežama, a nekima je u oči upao i neobičan naziv mjesta.
Činjenica da se njihovo selo ovoga tjedna diljem Hrvatske spominjalo u negativnom kontekstu izazvala je nezadovoljstvo samih mještana, koji tvrde da je cijela priča prenapuhana i da je zapravo riječ o tek nekoliko zaraženih koji su u Podcrkavlje došli iz drugih mjesta.
– Sam naziv čobanijada jako je primamljiv medijima i široj javnosti. Ta riječ nije ni malo pogrdna i mi je se ne stidimo, ali iz plakata i dopisa koje smo uputili vidljivo je kako je zapravo riječ o natjecanju u kuhanju lovačkog čobanca. Mi nismo nikakvo žarište, nego su nam te večeri oko 23 sata došle četiri osobe s događaja u drugoj općini koje su se pokazale pozitivnim na Covid-19. Sjedili su za jednim stolom, proveli ondje sat-sat i pol i otišli – tvrdi Miroslav Bjelobrk, predsjednik Lovačke udruge Dilj.
Prema njegovim riječima, samo se za jednu zaraženu osobu pouzdano zna da je iz Podcrkavlja, ali i ona je prije samog natjecanja određeni period boravila s društvom u drugom dijelu Hrvatske. Navodi kako su neki članovi njegove obitelji i nekoliko drugih mještana ubrzo nakon priredbe testirani i rezultati svih dosadašnjih testova negativni. Ističe kako je isti dan u Brodsko-posavskoj županiji održano još nekoliko manifestacija na kojima je bilo dvostruko ili trostruko više ljudi nego u Podcrkavlju, ali o njima nitko ništa ne govori.
– Ljudi sada misle da je Podcrkavlje veliko žarište s desecima pozitivnih, a zaraženo je slovom i brojem pet ljudi, od kojih četvero nisu s područja naše općine. Mislim da bi to trebalo napisati i objaviti, na temelju činjenica, jer ono što su pojedinci pisali u komentarima po portalima je strašno – nastavlja Bjelobrk.
On dodaje kako je lovačka udruga na čijem je čelu jedna od najvećih i najdugovječnijih u Brodsko-posavskoj županiji. Upravo ove godine proslavili su vrijedan jubilej, 70 godina postojanja i nisu, kaže, zaslužili da ih se na ovakav način proziva i blati. Napominje kako su isti dan kad je bila čobanijada organizirali i streljačko natjecanje s kojeg im se nitko nije javio s bilo kakvim zdravstvenim tegobama.
Inače, natjecanje u kuhanju čobanca sastavni je dio obilježavanja Dana općine Podcrkavlje. Riječ je o lijepoj gastronomskoj i turističkoj priči započetoj prije tri godine, koja pridonosi promidžbi općine. Lovstvo kao gospodarska djelatnost u Hrvatskoj sa svim pravnim propisima koje ga reguliraju ima za zadaću promidžbu lova kroz razvoj i strategiju lovstva kao dijela turističke ponude.
Uz općinu i već spomenutu lovačku udrugu, u organizaciji je sudjelovao i lokalni nogometni klub, čiji su se članovi također okušali u pripremanju čobanca.
– Moram se pohvaliti da nogometaši znaju s kutljačom. Ja osobno nisam baš neki kuhar, ali naši dečki iz kluba lani su čak osvojili prvo mjesto – kaže Željko Pejić, predsjednik NK Podcrkavlje.
U mjestu djeluje desetak udruga koje kroz čitavu godinu organiziraju programe koji se dijelom financiraju iz proračuna Općine Podcrkavlje. Kao osnovnu djelatnost, većina udruga ima zadaću razvoja civilnog društva. Sudjelovanje mještana na natjecanju u kuhanju čobanca dobar je primjer koji potvrđuje primarnu zadaću rada udruga.
– Žao nam je što je ovako ispalo. Mislim da nas se neopravdano proziva, manifestacije ovakvog tipa održavaju se po cijeloj Slavoniji – dodaje Pejić.
Načelnik općine Tomislav Trtanj prijašnjih je godina također sudjelovao u natjecanju. Na pitanje u čemu je tajna dobrog čobanca, spremno odgovara.
– Poznato je da za dobar čobanac morate imati dobro meso, luk i korjenasto povrće. E sad, stvar je u omjerima. Ako imate više vrsta mesa, jelo je kvalitetnije – kaže načelnik.
Selo puno djece
U općini tvrde kako su u organizaciji ispoštovane sve mjere i preporuke HZJZ-a i Stožera civilne zaštite. Svjesni su, kažu, da se treba brinuti o zdravlju svake osobe i da se prema takvom problemu, ako ga ima, valja odnositi krajnje ozbiljno.
– Mjerama je bilo dopušteno okupljanje do 500 ljudi na otvorenom prostoru. Skup je na vrijeme prijavljen u policijskoj upravi. Drago mi je što su mještani ostali prisebni i što se ne boje. Naravno, mi smo ih upozorili da se, ako osjete bilo kakve simptome, obavezno jave svom liječniku, ali mislim da je ono što se pisalo po medijima većini ljudi smiješno, jer to nema veze sa stvarnošću. Selo živi normalno – nastavlja Trtanj.
Općina Podcrkavlje broji malo više od 2500 stanovnika te ima 13 naselja. Mještani većinom rade u Slavonskom Brodu, zbog čije blizine većih tvrtki na području općine nema. Mogu se pohvaliti s velikim brojem mladih obitelji te s oko 250 osnovnoškolske djece. Na područje općine svake se godine rodi između 25 i 30 mališana, čime su vrlo zadovoljni.
– Prije tri i pol godine u selu je izgrađena nova škola i dvorana koju danas pohađa 170 učenika, s tim da osamdesetak djece iz naše općine ide i u gradsku školu u Podvinju. Ove godine završena je i izgradnja dječjeg vrtića, te je započeta izgradnja novog vatrogasnog doma. Iseljavanje je zanemarivo, puno manje nego u nekim drugim sredinama, a neki su se i vratili – ponosan je načelnik.
Tijekom niza godina uređeni su društveni domovi u mjestima, izgrađeno je nekoliko dječjih igrališta. Komunalna infrastruktura, javna rasvjeta, kanalizacija, plin, voda i odvodnja su projekti koji se stalno nadopunjuju.
U jednom od podcrkavačkih sela, Rastušju, rodio se veliki pjesnik Dragutin Tadijanović. Ime velikog Tadije poznato je gotovo svima. Sva djela, osobne stvari, zbirke umjetnina ostavio je svom Slavonskom Brodu, a njegova rodna kuća u Rastušju danas živi novim životom. Zanimljivo, upravo je već spomenuti Bjelobrk pranećak Dragutina Tadijanovića i skrbnik njegove ostavštine.
Ove godine navršava se sto godina od prve napisane Tadijanovićeve pjesme “Lutanje”. Obljetnica je to za hrvatsku kulturu izuzetno važna, za književnost i njezinu modernu liriku posebice. Književna manifestacija Tadijine jeseni, čiji su nositelji Ministarstvo kulture, HAZU, Grad Slavonski Brod, Društvo Dragutina Tadijanovića Rastušje i brojne slavonskobrodske ustanove, a koja je pokrenuta u spomen Tadijanoviću, važna je u spektru kulturnog života grada te predstavlja važnu komponentu afirmiranja hrvatske književnosti i kulture. Manifestacija bi sa svojim programima zaključila jedno poglavlje dugog vremena Tadijina pjesništva. Čeka nas sljedeće, neizvjesno i provokativno. Rastušje i Brod mjesta su koja povezuju i spajaju, baš kako je to činio naš Tadija tijekom svoga dugog i plodnog života.
– O njegovoj važnosti govore činjenice iz njegova života i djela. Ono na što mi možemo biti ponosni je činjenica da je rođen u općini Podcrkavlje, da je tu živio, da je cijeli svoj život posvetio pisanju i da je jedina konstanta u njegovoj poeziji Rastušje – ističe Bjelobrk.
Naselje ispod crkve
Zanimljiva priča vezana je i uz sam naziv mjesta. Naime, na ovom je području od 13. stoljeća živjela hrvatska velikaška obitelj Berislavići Grabarski, koja je uspostavila i osnovala Slavonski Brod i koja je tu gradila crkvene objekte i davala im imena po svojoj djeci. Danas imamo dvije uređene crkve iz tog vremena, a to su crkva sv. Stjepana u Glogovici i crkva sv. Petra u Brodskim Zdencima. Jedna od crkava iz 14. i 15. stoljeća bila je smještena na vrhu brda i nadvisivala je naselje koje se nalazilo pod crkvom, te je po tome dobilo ime Podcrkavlje. Na ovom su području u 18. stoljeću živjele dvije znamenite povijesne osobe, Vid Došen i Blaž Tadijanović. Obojica su bili svećenici i autori nekih poznatih književnih djela.
– Blaž Tadijanović obavio je prva vjenčanja i prva krštenja u crkvi u gradu Slavonskom Brodu, o čemu postoje pisani zapisi. Toliko o imenima, identitetu i lokalitetu. I oni danas govore da smo mi čobani koje treba zatvoriti. Rezultat je to ovih neistina koje se objavljuju po portalima i koje vrijeđaju svakog mještanina naše općine – zaključio je Bjelobrk.
Izvor: www.vecernji.hr
