PRAVNI SAVJETI: Određivanje krivnje za prometnu nesreću nije tako jednostavno!
(FOTO: revijahak.hr)
Većina nas misli da sve što trebamo znati o prometnim nesrećama, znamo već odavno. Iskustvo za volanom je tu koje nikakvo znanje ne može zamijeniti...
Teško da nam se na prometnici dogodilo nešto što se nikada do sada nikom drugom dogodilo nije. Uvijek treba imati u vidu iskustvo drugih sudionika u prometu, koji s nama dijele istu sudbinu kao da su također sudjelovali u istoj ili sličnoj prometnoj nesreći, a koristiti njihova iskustva i nije tako loše.
Dakako, kada se dogodi prometna nesreća sve je lakše kada su ljudi razumni. Kao na primjer, ako je zgužvan lim, ako je već samo materijalna šteta u pitanju isto se iz vozila izlazi zatečen i šokiran, ovisno o tome kako podnosite stres. Nakon izlaska iz automobila kod onih “razumnih“ ljudi to često prođe mirnim putem uz pa uljudnih rečenica kao što je “Lima uvijek ima, bitno da smo svi živi i zdravi!“, no život i zdravlje nisu najbitniji svima?!
Ukoliko ispunjavate Europsko izvješće o nezgodi pripazite na rubriku 14, i pripazite što ćete navesti pod primjedbe, kako se ne bi dogodilo da se ne slažete s onim kako drugi vozač prezentira stanje stvari.
Nije uvijek sve crno!
Proanalizirajte stvari, možda krivnja nije isključivo na vašoj strani, možda se drugo vozilo nije smjelo nalaziti na mjestu nesreće, možda je i ono kršilo kakav prometni propis, možda je vozilo prebrzo, možda je vozilo neprilagođenom brzinom. Stanite, udahnite razmislite.
Primjerice radnja skretanja u lijevo na križanju. Uvijek je kritična, uvijek morate propustiti vozila koja se kreću prometnicom s pravom prednosti! Ukoliko ste imali sudar s drugim vozilom koje se kretalo prometnicom s pravom prednosti a vi ste skretali u lijevo, da li ste vi uvijek i u potpunosti krivi? Očekuje se da će drugi vozač reći: čuj, oduzeo si mi prednost, normalno da si kriv i da mi nadoknađuješ štetu!
No, jeste li uvijek odgovorni za ukupnu štetu? Ne, odnosno ne posve! Konkretan primjer, kada skrećete u lijevo na raskrižju, to ne znači da morate očekivati da će vozilo koje ima pravo prednosti prolaza doletjeti brzinom munje kršeći propise i da ste isključivo vi krivi jer ga niste u tom naletu propustili već je došlo do sudara vozilo od vozilo.
Stoga pamet u glavu! Dva puta mjerite, jednom režite! Može postojati podijeljena odgovornost! Uzmite u obzir i grijehe drugog sudionika u prometu! Upravo na to ukazuje Županijski sud u Zagrebu u odluci Gžn-229/10, od 25. srpnja 2011. „Vozilo koje skreće ulijevo dužno je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svog kretanja. Iako je radnja skretanja ulijevo veoma opasna i zahtjevna radnja u prometu, zbog čega u pravilu nepropisno postupanje ima znatno veći utjecaj na nastanak prometne nezgode, to istodobno ne znači da vozač koji ima pravo prednosti prolaza može to svoje pravo ostvarivati kršeći prometne propise o dopuštenoj brzini i potrebnom oprezu kad se približava raskrižju, ili kad se takvo vozilo kretalo brzinom od 67 km/h (dopušteno 50 km/h), pridonijelo je nastanku nezgode u omjeru od 30%“.
Možda ste oduzeli prednost, ali možda je drugi vozač također bio u prekršaju! Ne brzajte u prometu ali ni kod preuzimanja krivnje i odgovornosti za štetu.
(IZVOR: www.revijahak.hr)
