Predstavljena nova mjera za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem radnog vremena
1.7.2020. | 09:09
Vladimir Protić
Pregleda: 2860
FOTO: V.P.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje, uz podršku Hrvatske gospodarske komore, organizirali su prezentaciju nove mjere za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem radnog vremena, kao i novosti u provedbi ostalih mjera aktivne politike zapošljavanja. U predstavljanju su sudjelovali ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović zajedno s pomoćnicima te ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar. Prezentaciji su nazočili požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, požeški gradonačelnik Darko Puljašić, predsjednik Gradskog vijeća grada Požege Željko Glavić, gradonačelnik grada Lipika Vinko Kasana, načelnik općine Kaptol Mile Pavičić, općine Jakšić Ivica Kovačević, zamjenik načelnika Velike Ivica Potočanac i općine Čaglin Dalibor Bardač.
Vlada Republike Hrvatske pravovremeno je uspostavila mehanizme za očuvanje radnih mjesta, ukupan iznos 8 milijardi kuna te sve mehanizme kako bi očuvala radna mjesta u kontekstu krize COVID-a 19. Potporu koja je donesena 20. ožujka ove godine počela se provoditi već 23. ožujka i ona je isplaćena za razdoblje od ožujka do svibnja 2020. godine. Podrška je iskazana svim poduzetnicima, odnosno radnicima, čije je poslovanje bilo u potpunosti onemogućeno ili su imali pad od minimalno 20 posto u odnosu na isto razdoblje od prošle godine. Također je pružena i poduzetnicima koji su imali problema u isporuci gotovih proizvoda, nabavci sirovina ili pak zbog otkaza ugovora.
Također, Vlada je omogućila i nastavak ove potpore za lipanj, koja je prilagođena reaktivaciji gospodarstva. Učinkovitost mjere pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji govore o broju osiguranika, koji je jednak broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
Predstavljena je nova mjera koja se odnosi na skraćivanje radnog vremena, čiji cilj je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovane COVID-om došlo do privremenog smanjenja opsega posla. Mjera koja je primjenjiva u svim sektorima i gospodarskim granama Republike Hrvatske.
Potporu mogu koristiti poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika, očekuju pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika, zaposlenih na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora od minimalno 10 posto, a potporu je moguće koristiti za najmanje 10, odnosno 20 posto radnika, ovisno o veličini poslodavca, uz uvjet da su bili zaposleni 31. svibnja. Kako bi se dala dodatna sigurnost poslodavcima u planiranju poslovnih aktivnosti, trajanje ove mjere predviđeno je do 31. prosinca 2020. godine. Važan kriterij je pad prometa, odnosno primitaka, u mjesecu za koji se traži potpora, za najmanje 20 posto, u odnosu na isti mjesec protekle godine, i to uz dokaz otežanog poslovanja.
Iznimno, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije, mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa manji od 20 posto, ali uz dokaz otežanog poslovanja. Potpora se dodjeljuje u visini od najviše 2.000 kuna mjesečno neto po radniku, a pojedini radnik može provesti do 50% mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena. Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore, no prema odobrenoj potpori Zavod će izvršiti povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa.
Važno je istaknuti da poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu najmanje 30 dana od dana prestanka korištenja potpore.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je da su to dvije mjere koje će zaokružiti potporu za očuvanje radnih mjesta u mjesecima koji su pred nama, a naglasio da će i od 1. srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje reaktivirati sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su dosad bile u drugom planu zbog glavnih mjera kojima se rješavala kriza. - Dosadašnji set mjera proveden je vrlo uspješno te će Hrvatski zavod za zapošljavanje biti jednako učinkovit i u provođenju budućih mjera. Sada se ide s dvije paralelne strukture mjera, jedna odnosi na mikropoduzetnike, a druga na one poduzetnike koji imaju deset i više zaposlenih te imaju određeni pad efikasnosti uslijed problema u poslovanju nastalih zbog COVID-19 pandemije.
Paralelno s tim, dodao je Aladrović, reaktivirane su sve mjere aktivne politike zapošljavanja i uvedeni nešto drugačiji kriteriji za samozapošljavanje. - Ova nas je kriza potaknula da preispitamo određene mjere i nađemo bolje modalitete kako te mjere u stvaranju novih radnih mjesta uspostaviti i kreirati boljim”, rekao je Aladrović, dodavši da Hrvatski zavod za zapošljavanje od 1. srpnja provodi mjere za očuvanje radnih mjesta, ali i nove mjere aktivne politike zapošljavanja. Cilj je osim zadržavanja postojećih, kreirati i nova radna mjesta - istaknuo je ministar Aladrović.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar nadovezao se na detalje novih mjera. - Klasične mjere aktivne politike zapošljavanja se kao na dosadašnji način odrađuju, dakle podnošenje zahtjeva prema područnim uredima, prema sjedištu nezaposlene osobe te u roku 10 dana Hrvatski zavod za zapošljavanje rješava taj zahtjev, donosi odluku i rješenje dali se zahtjev prihvaća. Kada govorimo o samozapošljavanju, nezaposlena osoba treba proći jedan proces edukacije za izradu poslovnog plana, taj plan se boduje i temeljem toga se određuju sredstva. Kada govorimo o mjerama za skraćivanje radnog vremena za mikropoduzetnike iznad 10 zaposlenih, onda se zahtjev podnosi isključivo online za što se zavod pripremio i očekujemo od 1. srpnja rad sa tim zahtjevima – rekao je ravnatelj Ante Lončar.
