Arhivska fotografija
(FOTO: 034 portal)
Jutros u 4 sati i 27 minuta stigla nam je kalendarska zima, odnosno nastupio je zimski suncostaj.
Danas nas tako očekujenajkraći dan i najduža noć u godini.
Na sjevernoj polutki zimski solsticij počinje svake godine 21. ili 22. prosinca, dok je taj datum na južnoj polutki 20. ili 21. lipanj. Zimski solsticij nastupa kada sunčeve zrake padaju okomito na južnu Zemljinu obratnicu, a tada na cijelom području sjevernije od sjeverne polarnice noć traje 24 sata.
Dok kod nas ovim datumom počinje zima, na južnoj polutki počinje ljeto i najduži je dan u godini. U meteorologiji se računa da zima počinje oko tri tjedna prije samog početka zimskog solsticija, točnije zima počinje 1. prosinca u ovom slučaju.
U brojnim kulturama se nekada slavio dolazak zimskog solsticija raznim ritualima jer se time označavala simbolička smrt i ponovno rođenje Sunca. Odnosno, rješavalo se loših navika i negativnih osjećaja, a prihvaćala se nada u bolje sutra s dužim i sunčanijim danima.
I danas se u nekim zemljama raznim festivalima i proslavama slavi ovaj dan. Tako se u Švedskoj ljudi okupljaju oko lomače, nazdravljaju i pričaju priče. U Indiji se održava Makar Sankranti, jedan od najvažnijih festivala godine, a ove godine on pada na 15. siječanj. Ovo je slavlje posvećeno Sunčevom putu prema sjevernoj polutki, što donosi dulje dane te omogućava dobru žetvu. Osim toga, ovo predstavlja i priliku da se riješi negativnosti i prihvate bolji načini života.
U Kanadi se održava festival puštanja lampiona koje ljudi mogu sami izraditi. Također, ovaj običaj uključuje i ples, zabavu kao i glazbu te hranu.
U Velikoj Britaniji poznata je proslava zimskog solsticija u Stonehengeu, poznatim kamenim ostacima gdje posjetitelji imaju priliku ući u visoki tajanstveni kameni krug za ceremoniju izlaska sunca pod organiziranim vodstvom. Ova tradicionalna proslava se održava preko tisuću godina.
izvor: istrain.hr