Ronko: Sjećanje na Zdenku Marković
18.3.2025. | 07:57
Redakcija 034
IZVOR: Zdravko Ronko
Pregleda: 4079
FOTO: Z.R.
Na svojim društvenim mrežama s novim prigodnim videozapisom oglasio se nekadašnji saborski zastupnik, požeško-slavonski župan i gradonačelnik Požege, Zdravko Ronko. Riječ je o prilogu o Zdenki Marković.
"Zdenka Marković, požeška i hrvatska književnica(10.01.1884-14.11.1974).
Ulica Zdenke Marković moja je ulica. Jedna je to od rijetkih ulica u Požegi koja nosi ime Žene. Kao gimnazijalac listajući zbirku njenih pjesama pročitao sam i riječi: „Od vremena do vremena zaleprše bijeli moji barjačići na vjetru; to su znajte, pozdravi svima onima, koji su mi nešto krivi“. Zastao sam, pročitao ih iznova i opet. I od tada su one energija koja me pokreće. Te riječi su mi kroz život pomogle da srušenu iluziju podignem još više, da krenem u smjeru koji se često od mene nije očekivao, da ugrabim još koje sunčano požeško jutro.
Godine 1974. počeo sam podno Sokolovca graditi obiteljski dom. Iste je godine umrla Zdenka Marković. Samo godinu dana nakon njezine smrti moja je nova ulica trebala ime. Dobro sam znao što ću reći kad me budu pitali za mišljenje. A godine 2007. kao Župan, knjigom „Njegov posljednji san“ pobrinuo sam se da tragovi Zdenke Marković i u neka nova vremena nekim novim klincima odzvanjaju ulicom ispod Sokolovca.
Anti, Davoru, Ivanu, Mitru, Nini, Vedranu, Zrinki i SVIMA ONIMA….
…….... I stoga ne mogu zbilja drugo, nego da vam hvalim.
Hvala vam s onih vrhova, na koje sam se uspeo
i do kojih ne dopire više ni prezir, ni hula vaša,
ni zamračeni pogledi vaši, ni blato vaših riječi, ništa.
Gore sam razapeo šator svoj, te gledam ravno pred
sobom visove. Od vremena do vremena zaleprše
bijeli moji barjačići na vjetru; to su, znajte,pozdravi
svima onima koji su mi nešto krivi. ………….
Video zapis: Predstavljanje knjige“Njegov posljednji san“ hrvatske
književnice Zdenke Marković - Antigone kako ju je zvao otac Petar (poznat po svom književnom radu, koji je1877.godine zapisao i u „Viencu“ objavio legendu Sara-Babin vir, a kao ravnatelj kr. realne Gimnazije u Zagrebu vodio gradnju ondašnje nove zgrade koju je1895.godine zajedno kad i Hrvatsko narodno kazalište otvorio car Franjo Josip, danas poznate kao „Mimara“. Isto tako znan je i kao tajnik Odbora za prijenos kostiju Petra Preradovića iz Beča 1879. godine u arkade zagrebačkog Mirogoja. No, i Petru je sudbina namijenila smrt u tuđini, da bi tek 2002.godine i njegove kosti došle
u rodni mu Kaptol ), i video zapis: Novela „Ines“ iz spomenute knjige, prozni zapis iz prvog desetljeća dvadesetog stoljeća koji govori o ženskoj mladosti nasuprot muškoj zrelosti. - napisao je Zdravko Ronko.
Videozapis možete pogledati OVDJE.
