S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI Njih 43% kupa se na moru, a 57% doma u lavoru, čak ni zaposleni ne može kod nas platiti hotel
FOTO: 034 portal
Odlazak na more ne može sebi priuštiti 57 posto građana, a od onih koji provedu odmor na obali čak dvije trećine boravi kod rodbine ili prijatelja i uopće ne plaća smještaj. U sedam dana ljetovanja prosječni hrvatski turist potroši 1972 kune.
Iako se čini da na ulicama Zagreba ovih kolovoških dana ima više turista nego Zagrepčana, a poluprazna su inače prepuna parkirališta u stambenim naseljima, iz čega bi se moglo zaključiti da su svi pobjegli na more, relevantna istraživanja pokazuju da, od svih stanovnika Europske unije, od Hrvata jedino manje putuju Rumunji. Ponešto jasniji odgovor na pitanje zašto su gradovi na kontinentu u kolovozu ipak opustjeli daju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, koji je po metodologiji Instituta za turizam proveo istraživanje o turističkim aktivnostima hrvatskog stanovništva u 2017. godini. A oni pokazuju da je glavni motiv odlaska hrvatskih građana na višednevna putovanja - odmor na moru, na koji otpada čak trećina svih putovanja
Međutim, isto je istraživanje pokazalo da privatno putuje samo 43 posto ili oko 2,1 milijun Hrvata starijih od 15 godina dok si preostala većina od 57 posto, ponajviše iz financijskih razloga, ne može priuštiti ljetovanje ili bilo kakvo drugo višednevno izbivanje iz mjesta stanovanja. A i tih 43 posto koji putuju u više od dvije trećine slučajeva, odnosno 68,3 posto, ne plaća smještaj. Preciznije - Hrvati su lani na putovanjima ostvarili 26,6 milijuna noćenja, od čega 18,2 milijuna besplatnih, odnosno nekomercijalnih, među kojima je 9,5 milijuna noćenja kod rodbine ili prijatelja, a 8,3 milijuna u vlastitim kućama ili apartmanima za odmor. Gotovo dvije trećine, odnosno 2,6 milijuna noćenja, hrvatski su građani zabilježili u Hrvatskoj, a 1,5 milijuna ili 37,1 posto u inozemstvu. Od stranih zemalja Hrvati su najviše putovali u Bosnu i Hercegovinu - 20,8 posto, Italiju 11,6 posto, Njemačku 10,9, Austriju 9,6 i Sloveniju 9,5 posto.
Istraživačica u Institutu za turizam magistrica matematike Zrinka Marušić naglašava kako je BiH među hrvatskim građanima najpopularnije inozemno odredište ponajprije zato što mnogi u toj zemlji imaju rodbinu i prijatelje, a upravo su obiteljski i prijateljski posjeti, nakon odlaska na more, drugi glavni razlog zašto ljudi putuju. Česti odlasci u Njemačku mogu se objasniti činjenicom da tamo mnogi imaju rodbinu kao i u Austriji, Italiji i Sloveniji, gdje su uz to i Hrvatima omiljene skijaške destinacije, a i te zemlje su nam blizu, što ih čini privlačnima i onima koji vole uživati u lijepim gradovima, izletima, kulturnim znamenitostima i prirodi. To je, ujedno, i treći glavni motiv zbog kojeg ljudi putuju, a potom slijede rekreacijske aktivnosti, posjeti raznim manifestacijama i festivalima, zdravstveni i vjerski turizam pa tek onda edukacija.
